Home Vijesti Održana tribina o budućnosti kompleksa bivše Dječje bolnice na Kantridi

Održana tribina o budućnosti kompleksa bivše Dječje bolnice na Kantridi

220
0
2019 02 20
Dječka bolnica Kantrida

Na botelu Marina, u organizaciji riječke lokalne grupe Možemo!, održana je u četvrtak 20. lipnja u 18 sati javna tribina naziva „Budućnost kompleksa dječje bolnice Kantrida”. Sudionice i sudionici bili su: Loredana Varljen, predstavnica Građanske inicijative „Kantrida“, Marin Nižić, strateški dizajner i producent, Mauro Sirotnjak, arhitekt i vijećnik u Skupštini Grada Zagreba te predsjednik Odbora za prostorno uređenje, Lucia Majica, arhitektica iz Splita te Nebojša Zelič, docent na Filozofskom fakultetu pri Sveučilištu u Rijeci i vijećnik stranke „Možemo!“ u Gradskom vijeću Grada Rijeke.

Javna tribina, koju je moderirala Hana Paleka iz Možemo!, omogućila je raspravu o viziji, planovima i potencijalima prenamjene ovog izuzetno atraktivnog prostora. Za kompleks na Kantridi, na površini od oko tri hektara neposredno uz more na zapadnom ulazu u Rijeku, generalni urbanistički plan predviđa turističku zonu. Gradska uprava, preciznije, navodi kako je riječ o djelatnosti koja spaja turizam i zdravstvo, pružajući jedinstvenu priliku za razvoj ovog područja.

„Potrebno je promišljati kako ovaj atraktivni prostor može i treba biti u službi građana i građanki Rijeke, te da se na neki način osigura da rasprave budu usmjerene prema njihovim potrebama i interesima. Mi u Možemo! kao prioritet u planiranju razvoja ovog atraktivnog prostora vidimo potrebu da on zadrži javni karakter i unaprijedi kvalitetu života lokalne zajednice. S tim ciljem smo predložili amandman na gradski proračun za 2023. godinu, tražeći da se provede višekružno savjetovanje sa svim zainteresiranim akterima. Ključno je odgovoriti na pitanje koje su stvarne potrebe građanki i građana Rijeke te kako uskladiti vizije, mišljenja i ideje da se dođe do rješenja prihvatljivog za sve, a da pritom prostor ostane dostupan javnosti.“ uvodno je istaknula Hana Paleka.

Loredana Varljen, ispred Građanske inicijative Kantrida, istaknula je brojne aktivnosti kojima se inicijativa bavi, s ciljem poboljšanja kvalitete života u kvartu, ali navela je i kako su se uvelike odmaknuli od prvotnih aktivnosti – upravo zbog upitnih upravljanja prostorima na Kantridi. Htjeli to ili ne, postali su svojevrsni aktivisti u borbi za svoj kvart te, općenito, za javni prostor. Varljen je podsjetila na brojne prepreke s kojima se susreće Građanska inicijativa „Kantrida“, ističući da participacija građana u donošenju odluka nije moguća bez političke volje s druge strane. „Zaista je bitno da građani osjete kako mogu utjecati na društvo. Danas je to pitanje stadiona Kantrida, sutra će to biti pitanje Dječje bolnice na Kantridi, a nakon toga će na red doći i maleno brodogradilište na Kantridi.“ zaključila je Varljen.

Marin Nižić, strateški dizajner i producent koji se bavi okupljanjem zajednica, neformalnom edukacijom, organizacijom događanja, govorio je o dojmovima sa šetnji koje su vođene Kantridom i prostorom bivše Dječje bolnice. „Odaziv je bio odličan, ljude je oduševilo saznanje da je to šuma uz more, a takvih prostora u Rijeci imamo jako malo. Odazvalo se dvjestotinjak ljudi, koji su prepoznali i pozdravili ideju da to postane novi javni prostor ovoga grada.“ istaknuo je Nižić. Kao voditelj i sudionik niza programa te mreža iz domene arhitekture, urbanizma i zelenih praksi na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini zaključio je kako je upravo ovaj moment, kada je u fokusu prenamjena ovog vrijednog kompleksa, idealan da o javnim prostorima promišljamo trideset koraka unaprijed.

Govorilo se i o metodama participativnog i inkluzivnog urbanog planiranja, koje bi doprinijele da ovakvi projekti doprinose prvenstveno poboljšanju kvalitete života lokalne zajednice, Rijeke i šireg riječkog područja. Lucia Majica, splitska arhitektica sa bogatim iskustvom u edukaciji i osnaživanju lokalnih zajednica za djelovanje na prostornim pitanjima istaknula je kako zakonodavni okvir definira određene minimume kada je riječ o participativnim praksama u urbanizmu. „To nikako ne priječi više razine uključivanja.“ – dodala je Majica te naglasila kako participacija građanki i građana može dovesti do kvalitetnijih i prihvatljivijih planova.

Povijesna pozadina

Mauro Sirotnjak, zagrebački arhitekt i istraživač, rodom iz Lovrana, predsjednik je Odbora za prostorno uređenje pri Skupštini Grada Zagreba te vijećnik u Skupštini Grada Zagreba. On je uveo posjetitelje tribine u povijesnu pozadinu dječje bolnice, same Kantride kao kvarta, a i šire; povijest urbanističkog razvoja grada Rijeke. Također, spomenuo je intervencije u prostor u neposrednoj blizini bolnice Kantrida, npr. Hilton na Costabelli, kao i općenito izgradnje objekata isključivo u turističke namjene te naglasio: „Postojale su javne akcije, postojale su akcije i umjetničkih kolektiva, ali je izostala reakcija struke, arhitekata i prostornih planera. Koji je to društveno koristan hotel izgrađen u Hrvatskoj? Koji je to hotel na bilo koji način pridonio lokalnoj zajednici? Kao doprinos ističu radna mjesta i komunalni doprinos, ali naši gradovi nisu tako siromašni da jednokratni komunalni doprinos ističemo kao veliki benefit naspram vrijednog resursa kojeg dajemo privatniku da njime ostvaruje isključivo vlastiti profit. Vidimo također na primjeru Hiltona kako se, nakon uništenih cesta zbog građevinskih radova i prometovanja kamiona, te iste ceste ne dovode adekvatno u prijašnje stanje; gdje je onda taj komunalni doprinos? On jednostavno nije vidljiv, građani od njega nemaju koristi.” Sitonjak je zaključno istaknuo da se mora dogoditi proces razgovora s građanima da bi se kvalitetno planirao prostor, uz dodatak da građanske inicijative moraju (nažalost) nadoknaditi taj deficit u izostanku komunikacije od strane grada.

Nebojša Zelič, vijećnik stranke Možemo! U Gradskom vijeću Grada Rijeke osvrnuo se na svoja dosadašnja iskustva o planiranju i raspolaganju prostorom od strane Grada, a naglasio je zašto je Možemo! amandmanom na proračun Grada Rijeke predložio provođenje tzv. višekružnog savjetovanja čiji je cilj promišljanje o mogućim i izvedivim budućim funkcijama prostora bolnice Kantrida.

„Nekoliko je razloga zašto smo tražili višekružno savjetovanje oko budućnosti prostora Dječje bolnice Kantrida. Prvo, smatramo da je neozbiljno kada se radi o tako vrijednom i velikom prostoru, da se nabacujemo idejama i licitiramo koja je ideja najbolja. Potreban je jedan ozbiljan i promišljen pristup jer se tu ne radi samo o okolišu i zelenilu već i o zgradama u koje je potrebno uložiti. Drugo, poučeni iskustvom vrlo brze odluke o prodaji zemljišta Zapadna Žabica, htjeli smo da se pokrene rasprava koja uključuje razne stručnjake i javnost o tome prostoru, koja je pak u slučaju Žabice potpuno izostala. Treće, nismo htjeli da se ponovi slučaj (kao što je to bilo sa zemljištem na Žabici) da nekoliko dana prije izglasavanja te odluke dolazi HDZ-ov čovjek iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture s planom kako se iz europskih fondova može financirati autobusni kolodvor, iako nikome nije jasno zašto Ministarstvo ranije nije tako nešto predložilo. Proces višestrukog savjetovanja će upravo na vrijeme uključiti sve potencijalne aktere i vidjeti koji su projekti izvedivi i koji su fondovi dostupni.” – zaključio je Zelič.

U raspravu se uključila i publika, a iz tog dijela tribine svima je ostala u uhu informacija da Rijeka ima nešto manje od 13 centimetara obale po glavi stanovnika, ali računajući ukupnu dužinu obale, ne samo onu slobodnu za pristup svih građanki i građana. Brojke su porazne i ostavljaju prostora za razmišljanje – želimo li da Kantrida završi unutar nečije ograde ili da bude javnosti dostupan prostor?

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here