Na Botelu Marina je danas održan okrugli stol pod nazivom u organizaciji udruge Rijeka Danas – ‘Brini se danas da bi bolje živio sutra’.
Kako je objasnio voditelj projekta Danko Švorinić, riječ je o istoimenom projetu koji za cilj osvijestiti važnost promocije zdravlja i prevencije bolesti u RH kao i povećati znanje o zdravom načinu življenja kroz pravilnu prehranu i sprječavanje ovisnosti. Projekt je financiran bespovratnim sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu od 489.909,00 kuna, a provodi se u suradnji s posredničkim tijelima Ministarstvom zdravstva i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje.
Projekt u narednih godinu i pol predviđa održavanje serije predavanja na temu promocije zdravlja, pravilne prehrane, borbe protiv ovisnosti i poticanje kritičkog promišljanja vlastitog zdravlja.
Predavanja će se održavati u 4 županije: PGŽ, Istarskoj, Zadarskoj i Ličko-senjskoj, a namijenjena su kako srednjoškolskoj populaciji tako i općem zainteresiranom građanstvu. Biti će ih moguće pratiti uživo ili putem web stranice projekta.
Na danas održanom okruglom stolu sudjelovali su predavači koji su predstavili teme svojih predavanja ali i vanjski stručnjaci koji su upozorili na problem s kojima se susreću u vlastitom profesionalnom radu.
Zvonimir Peranić će se u projektu baviti konceptom cjeloživotnog učenja, ključnim kompetencija i međupredmetnim temama u sprječavanju ovisnosti.
Kako je istaknuo, prelazak na sustav kompetencija (skupa znanja, vještina i stavova) i ishode učenja počeo je značajno mijenjati načine poučavanja. Suvremene edukacijske znanosti također se drastično mijenjaju u zadnjih 40 tak godina.
Jedna od tema njegovih predavanja biti će i kvantna perspektiva ovisnosti kao i izbor mogućnosti: (ne)ovisnost(i).
Ines Lazarević Rukavina, sa Odsjeka za prevenciju nasilja NZJZ PGŽ Odsjek baviti će se ovisnostima i njihovim zamkama, cijenom ovisnosti te izborima svake osobe. Njena predavanja baviti će se ovisnostima o internetu, kocki i šopingu.
Psihologinja Ivana Host govoriti će o definiciji zdravlja i poticanju kritičko promišljanje o zdravlju. Jedno od predavanja biti će usmjereno na temu ovisnosti pod nazivom “Jesam li ja ovisnik/ica?”. Govoriti će o vrstama ovisnosti, mehanizmima nastanka ovisnosti i utjecaja na zdravlje. Tema trećeg predavanja je stres pod nazivom “Ma to ti je od stresa”. U ovom će predavanju biti govora o utjecaju stresa na zdravlje te o adekvatnim tehnikama suočavanja sa stresom.
Nutricionistica Ivana Dalleaste u svojim će se predavanjima baviti prehranom za dijabetičare, zdravom pravilnom prehranom te principima zdrave prehrane kojom se u svoju prehranu treba uključiti sve grupe namirnica kako bi zadovoljili naše fiziološke potrebe, tj. Kako bi unijeli sve esencijalne tvari koje su našem tijelu potrebne za „normalno“ funkcioniranje. Također, jedno od predavanja predviđa i temu prehrane za sportaše.
Dr. Davor Štimac na okruglom stolu govorio je o debljini kao kroničnoj bolesti u kojoj dolazi do prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu s brojnim negativnim posljedicama po zdravlje.
U Republici Hrvatskoj oko 65% osoba ukupno prekomjerno je uhranjeno ili pretilo (ITM >25 kg/m2). Prema posljednjim podacima od ukupne populacije kod nas ček je 23% pretilo. Nažalost, ove brojke rastu iz godine u godinu, kako u Hrvatskoj, tako i globalno.
Gotovo da nema organa na koji debljina ne djeluje negativno, odnosno na kojem ona ne izaziva određene komplikacije. Iz tog razloga ona ima osjetni negativni odjek na pobol, funkcionalnu sposobnost i kvalitetu života zajednice. Više od 90% pretilih osoba u trenutku javljanja na liječenje već ima barem jednu od mnogobrojnih komplikacija debljine, što se moglo spriječiti da se debljinu inicijalno shvatilo kao bolest u punom smislu te riječi (a ne isključivo kao estetski problem) i odlučilo za njezino pravovremeno liječenje. Upravo su prekomjerna tjelesna masa i debljina rizični čimbenici za nastanak pet vodećih kroničnih nezaraznih bolesti (srčanožilne bolesti, šećerna bolest tip 2, kronična opstruktivna bolest pluća, neki zloćudni tumori, mentalni/psihički poremećaji), od kojih danas umire više od 80% stanovništva u Hrvatskoj!
Ukoliko se u ovom trenutku pitate kako debljini stati na kraj – pravi recept za to je kombinacija zdravih prehrambenih navika, redovite tjelesne aktivnosti te adekvatne količine i kvalitete sna! Već možete učiniti puno za sebe, a onda to samo trebate pretvoriti u dugoročnu naviku. Navike je teško steći, ali kada to jednom učinimo, još ih je teže mijenjati. Postanite stoga „ovisnik“ o zdravim navikama i iskoristite priliku koja vam se pruža, zaključio je Štimac.
Darko Roviš, voditelj Odsjeka za promicanje i zaštitu mentalnog zdravlja NZJZ PGŽ govorio je o izazovima suvremenog odrastanja i mentalnog zdravlja djece i mladih.
Republika Hrvatska se unazad 20tak godina suočila najprije s epidemijom ovisnosti, potom vršnjačkog nasilja, a u posljednje vrijeme i rastom pojavnosti i kompleksnosti internaliziranih poremećaja mentalnog zdravlja djece i mladih, poput depresivnosti, anksioznih stanja i sl.
Promjenom Zakona o zdravstvenoj zaštiti, djelatnost prevencije ovisnosti i izvanbolničkog liječenja ovisnika postaje je 2005. godine dio sustava županijskih Zavoda za javno zdravstvo, a 2008. godine Zavodi za javno zdravstvo preuzimaju obvezu organizacije djelatnosti zaštite mentalnog zdravlja djece i mladih.
Slijedom toga, u NZJZPGŽ, organizirana je sveobuhvatna provedba mjera univerzalne, selektivne i indicirane prevencije. Započinje provedba programa Trening Životnih Vještina za učenike 3-7 razreda OŠ, otvara se Savjetovališta za djecu i mlade, pokreće se Skrining mentalnog zdravlja za učenike 7 razreda te edukacija učitelja o mentalnozdravstvenoj pismenosti s ciljem boljeg prepoznavanje i pružanja podrške ranjivim skupinama u riziku.
Ovome dodajmo i brojne inicijative medicinskog Fakulteta u rijeci od pokretanja specijalističkog studija promocije zdravlja i prevencije ovisnosti 2008 godine do najnovijeg u rada na razvoju specijalističkog usavršavanja stručnjaka za rani razvoj upotrebnom modernih digitalnih tehnologija i virtualne stvarnosti.
Ovakav model organizacije rada, od primarne prevencije, rane detekcije i psihosocijalne intervencije te izvanbolničkog liječenja, suradnje i jačanja kapaciteta šire prevencijske zajednice poduprt od strane lokalne zajednice, te drugih javnih i nevladinih servisa u zajednici pomogao je zaustavljanju epidemije ovisnosti (ponajprije o heroinu i opijatima) u adolescentnoj i postadolescentnoj populaciji. Danas je ova bolest uspješno zaustavljena odnosno pod kontrolom. Broj novih ovisnika smanjio se za 80% u odnosu na početak tisućljeća. Nadalje rizična ponašanja djece i adolescenata poput pušenja i zloupotrebe alkohola smanjenja su u Primorsko-goranskoj županiji za 30-50 %. Istraživanje NZJZPGŽ s učenicima 8. razreda osnovnih škola iz 2018. godine u usporedbi sa 2007. godinom pokazuje kako je broj učenika koji su do 8. razreda probali pušiti prepolovljen s 47% na 22%. Konzumiranje alkohola smanjeno za trećinu sa 71% u 2007. godini na 50% u 2018 godini, dok je broj učenika koji su se opili već u osnovnoj školi smanjen s 35% na 15%. Najrizičniji oblici ponašanja poput pušenja prije 7. razreda te učestalo pijenje alkohola (10 i više puta u zadnjih 12 mjeseci) smanjeno je pak za 60-70%.
Međutim, uočeni su novi pojavni oblici rizičnih ponašanja vezanih uz korištenje tehnologije koje tek treba adekvatno procijeniti i pratiti njihov utjecaj na mentalno zdravlje, zaključio je Roviš.
