Home Vijesti Rijeka ne žuri postati metropola kulture

Rijeka ne žuri postati metropola kulture

374
1

Varaždin i Split prestigli su Rijeku: dok oni počinju ozbiljno pripremati kandidaturu za europske gradove kulture, Rijeka se te ambicije pribojava, premda su njezini građani još prije četiri godine gradsku upravu »natjerali« da pokrene projekt »Rijeka – europska metropola kulture«. »Imali smo izvanredne ideje, ali sve je to jadno i provincijalno propalo«, kazao je za Novi list riječki nevladin aktivist Zoran Licul, pokretač građanske inicijative »Rijeka – europska metropola kulture«, na čiji je poticaj riječko Gradsko vijeće 2004. imenovalo inicijativni odbor kandidature Rijeke za europsku metropolu kulture. Gradski oci, međutim, ne priznaju da ih je zahtjevni izazov projekta prepao: »Nismo odustali«, tvrdi gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel. No odmah dodaje: »Istina je da se još ne može reći kada će Rijeka istaknuti kandidaturu«.

U Splitu razmišljaju drukčije. »U startu bismo pogriješili kada gradski vrh ne bi poručivao da se grad želi kandidirati. Otklanjam sve sumnje i skepticizam koji su se pojavili i u Splitu, prema sposobnosti grada da postane europski grad kulture. Nije istina da Split to ne može. Ako mogu Graz, Maribor, irski Cork, mađarski Pečuh, te sada Košice u Slovačkoj, ne vidim zašto ne bi mogao i Split. Naša je ambicija potpuno opravdana, i istaknuta u pravo vrijeme«, samouvjereno i ambiciozno kazao je za naš list gradonačelnik Splita Ivan Kuret, koji je nekoliko puta javno istaknuo namjeru Splita da se kandidira za europski grad kulture 2020. godine.

Atena je bila prva još 1985.

To može zvučati daleko i apstraktno – ali samo nedovoljno obaviještenima. Jer, projekt »europskoga grada kulture« zahtjevan je dugoročan posao koji treba pokrenuti više godina unaprijed, posao koji mijenja cijeli grad, pretvarajući ga u kulturno živu sredinu, i ostavljajući dugoročno pozitivne tragove u cijelome njegovu tkivu. »Europski grad kulture zlatna je prilika da pokažemo bogatstvo i raznolikost Europe, kao i veze koje nas povezuju kao Europljane. Europski gradovi žestoko se bore za takvu čast«, naglašava se na službenoj internetskoj stranici EU-a. Projekt je pokrenut 1985., kada je na inicijativu grčke ministrice kulture i bivše glumice Meline Mercouri, Atena postala prvi europski grad kulture. Od tada do danas prerastao je u jedan od najuspješnijih kulturalnih projekata EU-a, koji svake godine jedan –
nerijetko manji – europski grad i njegovu kulturnu raznovrsnost dovodi u središte pozornosti europske javnosti.

Prva slobodna godina 2020.

U Hrvatskoj je, primjerice, veliku pozornost – često i zavist – izazvao obližnji Graz, koji je »svoju« godinu, 2003., iskoristio za briljantnu pretvorbu iz nezanimljivoga prekograničnog trgovišta, u europsku kulturnu metropolu za mnoge godine unaprijed. Danas je san svakoga imalo ambicioznijeg europskoga grada da postane europski grad kulture. Zbog velike gužve, od 2011. čak će dva grada iz dvije zemlje članice nositi tu titulu. Prva su mjesta slobodna tek 2020., jer su sve do 2019. određene zemlje koje će godišnje dati europski grad kulture. Zato se mogu činiti razumnima opravdanja čelnika hrvatskih gradova, poput gradonačelnika Obersnela, koji tvrde kako je riječ o dugoročnim projektima, te da se »više isplati izgraditi objekte i pokrenuti kulturne manifestacije koji će donijeti veće šanse za kandidaturu u budućnosti«. »Nismo odustali, ali smo shvatili da je riječ o ozbiljnom projektu koji na svim razinama treba dobro pripremiti. Teško je sada promišljati što će se događati 2020.«, objasnio je Obersnel za Novi list.

Ponuda iz Slovenije

Split međutim – za razliku od Rijeke – ima ozbiljnije ambicije. »Želimo voditi inicijativu. Želimo jasno reći kako je krajnje vrijeme da se i hrvatski gradovi kandidiraju. Ali i država mora izraziti želju da Hrvatska 2020. da grad kulture«, kazao nam je Kuret. Split upravo formira odbor koji će pripremiti projekt. »Nije tu riječ samo o kulturnim manifestacijama ili izgradnji novih kulturnih sadržaja, nego o projektu koji utječe na sve segmente društva. Nema pore grada koju neće transformirati, i zato ćemo okupiti sve zainteresirane iz civilnoga društva koji žele sudjelovati, a nije ih malo. U kandidaturu krećemo zajedno«, samosvjesno tvrdi Kuret. Ni u baroknome Varaždinu nisu manje ambiciozni. »O kandidaturi smo počeli razmišljati još prije četiri godine. Na red bismo mogli doći tek za 12 godina, ali znamo da ima i iznimaka. Zamisao je dobila zamah kada nas je Maribor nedavno pozvao da budemo grad partner kada 2012. bude europski grad kulture. Oduševljeni smo pozivom jer s Mariborom već odavna dobro surađujemo. Voljeli bismo kada bi Varaždin neko vrijeme tijekom 2012., možda dva tjedna ili mjesec, mogao sudjelovati u tituli europskoga grada kulture«, kazao je za riječki dnevnik zamjenik varaždinskoga gradonačelnika Ivan Mesek.

Mediteransko i kontinentalno

I tu je možda mjesto za novu ambiciju Rijeke. Mariborčani su, naime, i Riječane pozvali da sudjeluju u njihovu kulturalnom »predsjedanju« Europom 2012. »Još nismo dogovorili kako, razgovori još traju, ali voljeli bismo kada bi barem manji dio cjelogodišnjih događanja u Mariboru bio održan u Rijeci«, kazao je Obersnel. Rijeka bi mariborskome projektu zasigurno udahnula svježinu kakvu bi joj rijetko tko drugi mogao dati. Riječki arhitekt Vladi Bralić, koji je sudjelovao u građanskoj inicijativi riječke kandidaturu, ističe kako »Rijeka ima izvrsne uvjete da postane europski grad kulture jer se u njoj prepliću mediteransko i kontinentalno«. Bralić kaže da je riječka gradska uprava 2004. odustala od kandidature zbog procjene da Rijeka nije dovoljno bogata, te zbog odluke da više investira u sport. A baš je to ono što smeta neovisne kulturnjake poput Zorana Licula, koji su prvi prepoznali kapacitete za izlazak Rijeke na široku europsku scenu: »Željeli smo probuditi Rijeku, koja je duhovno mrtav grad. Ali ulaganja bi se i ekonomski itekako isplatila. Grazu se, primjerice, svaki uloženi euro trostruko i dugoročno vratio. Nemamo ništa protiv novih bazena i Mediteranskih igara, ali oni ne mogu vratiti novac. A europska metropola kulture, koja se ne boji velikih stvari, koja ostvari izvanredne ideje kulturne transformacije, privukla bi pola Europe«, govori Zoran Licul. I razočarano dodaje: »Odbili su nas i u HDZ-u i u SDP-u. Jedan ugledni riječki SDP-ovac nam je otvoreno rekao da kultura nosi tri posto, a sport petnaest posto glasova. A što je najgore, ravnatelj jedne riječke ustanove u kulturi rekao je da bi Rijeci trebalo biti dovoljno da bude metropola kulture – Hrvatskog primorja«.

1 COMMENT

  1. Koja šuplja demagogija…ne zna se što će biti 2020…treba prvo izgraditi objekte i infrastrukturu…obi, zasto isti argumenti ne vrijede i u slučaju mediteranskih igara?!

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here