Odbor za mjesnu samoupravu je na prošlomjesečnoj sjednici u Fond imena ulica Grada Rijeke uvrstio Roberta Bartinija. Prema riječima predsjednika tog Odbora Danka Švorinića, Bartini je na taj način postao kandidat za naziv jedne od ulica na području našega grada. Lik i djelo Riječanina koji je široj javnosti donedavno bio potpuno nepoznat, u posljednje vrijeme su ponajviše promovirali u udruzi Calculus, odnosno muzeju Peek & Poke. Osim ulice, postoji ideja da se po Bartiniju nazove i riječki Astronomski centar.
Roberto Bartini (ili Roberto Oros di Bartini) (14. svibnja 1897., Rijeka – 6. prosinca 1974., Moskva), bio je dizajner zrakoplova i znanstvenik. Rođen je 14. svibnja 1897. u Rijeci, (tada Fiume, Austro-Ugarska). Bio je aktivan uglavnom u Sovjetskom Savezu gdje je radi svog plemenitog podrijetla imenovan kao Crveni Baron.
Bartini završava gimnaziju 1915. godine te odlazi u školu pričuvnih časnika u grad Bansku Bystricu (Slovačka). Nakon što je 1916. diplomirao, Bartini je poslan na rusko-austro-ugarski front gdje je u lipnju 1916. bio zarobljen. U školu letenja upisuje se 1921. godine a već 1922. pristupa talijanskom tehničkom univerzitetu Politecnico di Milano. Bartini je postao član talijanske Komunističke partije u 1921. Nakon fašističkog preuzimanja Italije premješten je 1943. kao zrakoplovni inženjer na tajni zadatak u SSSR gdje radi na nekoliko inženjerskih zapovjednih dužnosti u sovjetskom ratnom zrakoplovstvu. U 1928. godini postaje šef odjela amfibijskog zrakoplovnog eksperimentalnog dizajna. Od 1938. do 1946. godine bio je u zatvoru gdje također nastavlja rad na novim dizajnima zrakoplova za tadašnje sovjetske zrakoplovne organizacije. Bartini je rehabilitiran 1956. godin. Objavio je i radove iz područja zrakoplovnih konstrukcija i tehnologije, aerodinamike, dinamike leta i teorijske fizike [2,3,4].
Najveći dio svog života proveo je u Rusiji i u svom izuzetnom djelovanju potpisao se kao konstruktor preko 60 aviona, kao fizičar prvi je na svijetu postavio danas skoro pa sveprihvaćenu teoriju višedimenzionalnosti i osobi koja je prema mnogim znanstvenicima rame uz rame sa Isaacom Newtonom. O kakvom se geniju radi govori i podatak da je sva njegova arhiva zapečaćena na 300 godina od godine njegovog rođenja. Veliki ruski inženjer Sergej Koroljev, koji je Jurija Gagarina prije točno pedeset godina poslao u svemir, prilikom preuzimanja dužnosti čelnika ruskog svemirskog programa zatražio je da mu mentor bude upravo Robert Bartini.
e svaka čast ljudi to je to… ima ovaj grad čime se pohvaliti !
još možda bolje od astronomskog centra bibilo nazvati zračnu luku Krk… ali pod uvjetom da se obnovi a ne da izgleda ko Černobil