Po satnici koja se najavljivala još od ranog poslijepodneva, američki je Senat u srijedu nešto iza 21 sat po lokalnom vremenu, sa 74 glasa “za” i 25 “protiv”, uz opravdano odsustvo samo jednog glasa, oboljelog senatora Tedda Kennedyija – usvojio Paulsonov paket težak 700 milijardi dolara za spašavanje američkog bankovno-kreditnog sustava.
Time je učinjen ključni korak ka pretvaranju ovog državnog plana u zakon. To bi se moglo dogoditi već u petak, a za kada se najavljuje ponovno izjašnjavanje Zastupničkog doma o ovom, već uveliko modificiranom planu.
Nema međutim garancija, da će plan tamo biti usvojen, iako sada svi s više optimizma gledaju na tu mogućnost.
Republikanci I demokrati na istom zadatku
Vođa demokratske većine u Senatu, Harry Ried, kasno navečer u srijedu, s primjetnim je olakšanjem, gotovo trijumfalno, odmah nakon izglasavanja ovog plana redom isticao pojedinačne zasluge senatora iz oba stranačka tabora. John McCain, Barack Obama i Joe Biden, također su bili prisutni, vrativši se nakratko u Washington kako bi u Senatu glasovali za ovaj plan.
“Od kada sam u Senatu, ne sjećam se da su se ljudi uspjeli izdići iznad svojih strasti, toliko blizu, uoči izbora, kao ovaj put”, rekao je s velikim oduškom i lider republikanske manjine u Senatu, Mitch McConnel, koji je zbog toga spomenuo i Baracka Obamu i Johna McCaina.
“Vratili smo vjeru da se Amerika ponovo može uzdići na noge”, rekao je senator Chrictopher Dodd, predsjedavajući Bankovnog odbora, ističući, kako je u svakom slučaju izbjegnuta “katastrofa”, te da je ovo samo prvi korak “ koji je bilo neizbježno učiniti” ka oporavku finacijskog sustava. “Amerika neće procvjetati odmah, ali smo na pravom putu …”, dodao je.
Šlag na gorki Paulsonov ’kolač’
Može se reći, da je tijekom poslijepodnevne debate, Senat uvelike osluškivao i bilo Wall Streeta, odakle su dolazili pomješani signali. Nakon rekordnog uzleta od 485 Dow Jones pozitivnih poena u utorak, njujorška je burza, u srijedu “plivala” samo nešto ispod površine”, sa svega 19,59 negativnih poena. Bio je to znak, da Wall Street, u srijedu još nije bio sasvim ohrabren rekordnim rastom od utorka, niti pak u potpunosti vijestima iz Washingtona.
Uoči glasovanja u Senatu, američki su mediji uveliko govorili, da je većinska potpora među 100 senatora, olakšana i preko “stavljanja šlaga”, na inače “gorki” Paulsonov plan.
I republikanci i demokrati se slažu, kako je to bio ispravan potez; učiniti vidljivim, da je ovaj plan pretrpio neke važne izmjene. Potvrda tome su i podaci is ureda senatorice Dianne Feinstein, koja je, kako je to javio CNN – prijavila oko 95.000 poziva, od čega 85.000 onih koji su tražili od nje da glasa u korist modificiranog plana.
Samo dan ranije većina članova Kongresa, prijavljivala je ponajviše “ljutite pozive” Amerikanaca koji su tražili od svojih predstavnika da ne izbavljaju “pohlepne financijere” s Wall Streeta.
Ovaj primjer, ovdašnji mediji ističu kao “dokaz”, da se raspoloženje američke javnosti počelo mjenjati u korist državne intervencije, čija je alternativa, izostanak akcije koji bi prouzrokovao “samo kolaps i katastrofu”.
Od kako je prepravljen, Paulsonov plan se navodno doživljava, ne samo kao “plan za spas Wall Steeta”, što je bila dominatna retorika u prvim opisima državne intervencije u financijskom sustavu, već sada i kao plan za spas “main streeta” (“glavne ulice”). To u američkom žargonu znači – “brigu” za prosječne gradjane, koji u toj, “ulici” kupuju osnovne potrepštine, a ne hazardno investiraju u dionice na “financijskoj magistrali”.
I Obama I McCain podržali plan
Osim što je tijekom debate održao zapažen govor, shvaćajući politički potencijal najavljenih promjena, u srijedu ujutro, Barack Obama – prvi je izašao s priopćenjem za tisak, u kome se zauzeo za povećanje limita osiguranih bankovnih uloga. Pored traženog smanjenja poreza za male ’businesse’ i promjene u knjigvodstvenoj regulativi, povećanje osiguranih bankovnih depozita, za koje će jamčiti država – ostaje jedna od najatraktivnijih odrednica izmjena u Paulsonovom planu, s aspekta “običnih” Amerikanaca.
Prema važećim pravilima, za koje je Obama podsjetio da se nisu mijenjali 28 godina “i pored prisutne inflacije”, banke sada, garantiraju novčane depozite samo do 100.000 dolara. Prema ovom, novom novom zakonu, ta suma bi se trebala povećati na 250.000 dolara “sigurne” uštedjevine ili posebnih fondova po članu obitelji u trezorima komercijalnih banaka, i za njih jamči država.
Prijedlog je odmah, objeručke prihvatio John McCain, koji je rekao da je o tome razgovarao s predsjednikom Bushom preko telefona. Sa šefom Bijele kuće, u srijedu je, oko ove krize, razgovarao i Obama. No, McCain je jedini od pet predstavnika iz Arizone, koji je na koncu glasovao u korist Paulsonovog plana, izbjegavši da se o njemu govori s govornice Senata. Ovaj plan ostaje vrlo nepopularan u McCainovoj Arizoni.
Prije glasovanja u Senatu, najavljivano je da će novi paket mjera sadržati upravo te dvije važne olakšice za Amerikance: predloženom smanjenju poreza za individualne porezne obveznike, kao i za male ’businesse’, dok bi za velike korporacije, tzv. “fat cats” (debele mačke”) s Wall Streeta porez ostao isti.
Tu je prilično uvećanje odgovornosti za te kompanije na svim razinama, koje bi država trebala kontrolirati. No, o svemu, kao ni o tome, do koje će mjere država imati vlasništvo nad bankama i financijskim institucijama koje bude spašavala proračunskim dolarima još nema previše objavljenih detalja.
U Zastupničkom domu slijedi borba za svaki glas
Ono, što je ostalo kao točka spoticanja, za mogući, ponovni izostanak izglasavanja Paulsonovog plana u Zastupničkom domu, (gdje je čak 435 kongresnika), još uvijek je – sasvim visoki iznos pomoći. Prema navodima kongresnika, tih “famoznih 700 milijardi” pomoći Wall Streetu, porezne bi obveznike, kako to tvrdi i demokratski zastupnik Dennis Kucinich, “na dužu stazu zadužilo 6.900 dolara po glavi”, ili stvorilo uvjete, da “naša djeca bankrotiraju”, kako to tvrdi republikanski kongresnik Mike Pence.
Uostalom, senator McConnell, lider republikanske manjine u Senatu, rekao je kako se “nipošto” ne bi usudio prognozirati kako će, za dva dana glasati Zastupnički dom. U srijedu navečer nije bilo jasno, hoće li se osigurati 12 ili više potrebnih republikanskih ili demokratskih glasova, koji bi se oduzeli od 225 onih, koji su u ponedjeljak, u Zastupničkom domu bili protiv, čime bi se stvorila natpolovična većina za “prolaz” plana.
Nije se znalo, ni hoće li biti novih “prebjega” iz redova demokrata, koji su prvobitno bili “za”, a koji u petak ne bi željeli staviti svoj potpis na ovaj, kako su neki od njih nastavili tvrditi, ipak još uvjek “vrlo nepopularan” prijedlog zakona. Što je najvažnije, to je nastavila isticati njihova izborna baza. (Jutarnji.hr)
