Ruska vojna obavještajna agencija (GRU) dobila je zadatak prikupljanja informacija o kritičarima Kremlja kako bi ih mogla potencijalno iskoristiti za provođenje tzv. „aktivnih mjera likvidacije“, izvještava glavni ruski istraživački i nezavisni portal u egzilu – Dossier Center.
Prema izvješću, ruski GRU trenutno prikuplja podatke o „intelektualnim liderima u Europi koji se ne slažu s ruskom vladom“, što uključuje političare, novinare, blogere, kulturne djelatnike, internet influensere i druge istaknute osobe koje bi mogle postati mete neprijateljskih djelovanja.
Zašto je ovo važna vijest?
Ova istraga dolazi u trenutku kada sve više stručnjaka upozorava da GRU pojačava kampanju sabotaže i subverzije protiv Zapada. Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) objavio je prošlog mjeseca kako baze podataka pokazuju da je broj ruskih napada od 2023. do 2024. godine utrostručen, dok zapadne države još uvijek nisu razvile u potpunosti učinkovitu strategiju za njihovo suzbijanje.
Prema Dossier Centru, procurila je informacija da su ruski agenti početkom 2025. dobili nalog za hitno prikupljanje podataka o kritičarima Kremlja koji utječu na javno mnijenje. Ti podaci uključuju izvore financiranja te osobne informacije poput radne i kućne adrese političara, novinara, blogera, intelektualaca i drugih javnih osoba.
Navodi se kako se „na temelju prikupljenih podataka mogu pripremiti razna neprijateljska djelovanja“ uz pomoć agenata ili jednokratno angažiranih izvršitelja putem interneta – uključujući kriminalce i pripadnike krajnje desnih skupina.
Prijetnje i konkretne mete
Među ostalim, spominje se i obavještajni podatak o pripremi atentata na Aleksandra Švareva, za kojeg se vjeruje da stoji iza Telegram kanala VChK-OGPU, poznatog po objavljivanju eksplicitnih informacija o aktivnostima Kremlja i ruskih sigurnosnih službi.
U detaljnom izvješću objavljenom 23. travnja, Dossier Center navodi medijske izvještaje o napadima na objekte u Europi, za koje svi dokazi ukazuju da ih je organizirala Moskva – uključujući podmetanje požara u trgovačkom centru u Poljskoj i IKEA-inoj trgovini u Vilniusu tijekom prošle godine.
Među imenovanima u izvješću je i Denis Smoljaninov, časnik GRU-a, kojeg se sumnjiči za vođenje operacija. Britanski mediji ističu kako je jedan od osumnjičenih organizatora međunarodne zavjere s paket-bombama.
U srpnju 2024. eksplodirao je paket u DHL-ovu skladištu u zračnoj luci Leipzig, a slični požari zabilježeni su i na aerodromima u Varšavi te Ujedinjenom Kraljevstvu. Dana 22. srpnja izbio je i požar u DHL-ovu logističkom centru u Birminghamu.
Još jedan zapažen slučaj bio je razotkriveni plan atentata na Armina Pappergera, šefa njemačkog obrambenog koncerna Rheinmetall.
Što to znači za Hrvatsku?
Iako se Hrvatska ne spominje izravno u navedenim izvješćima, aktivnosti GRU-a u Europi – uključujući napade u Poljskoj, Njemačkoj i drugim državama Istočne Europe – jasno pokazuju da su sve članice Europske unije potencijalne mete.
S obzirom na hrvatsku geografsku blizinu regijama gdje ruske službe već djeluju ili imaju značajan utjecaj, poput Srbije i Crne Gore, te na prisutnost proruskih dezinformacijskih mreža u regiji, hrvatske sigurnosne službe trebale bi aktivno pratiti, analizirati i prevenirati moguće sabotažne aktivnosti.
I sami građani trebaju biti svjesni potencijala za kibernetičke napade, širenje dezinformacija i hibridno djelovanje, te svojom pažnjom i prijavljivanjem sumnjivih aktivnosti mogu pomoći u zaštiti nacionalne sigurnosti.
