Unatoč činjenici da cijepljenje spašava šest života svake minute diljem svijeta, Hrvatska i dalje bilježi zabrinjavajući pad procijepljenosti. Tijekom posljednjih 50 godina, zahvaljujući cjepivima spašeno je više od 150 milijuna života. No, globalni podaci za 2023. godinu pokazuju kako gotovo 22 milijuna djece nije primilo ni prvo cjepivo protiv ospica.
Povodom Svjetskog tjedna cijepljenja, stručnjaci iz područja epidemiologije, obiteljske medicine i farmacije upozorili su kako se u Hrvatskoj gube teško stečeni javnozdravstveni standardi. Bolesti koje su nekada bile iskorijenjene ponovno se pojavljuju, a situacija zahtijeva hitno djelovanje.
Povećava se broj respiratornih infekcija
Voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a, dr. Bernard Kaić, upozorio je kako je ovo ključni trenutak za Hrvatsku. Zemlja već godinama ne uspijeva doseći razine procijepljenosti iz prošlosti, a broj respiratornih bolesti je u porastu. Posebno je istaknuo da neka cjepiva, poput onog protiv gripe, imaju smanjenu učinkovitost u sprječavanju širenja virusa, što dodatno komplicira situaciju.
Posebno ugroženi stariji i kronično bolesna djeca
Goran Tešović, predsjednik Hrvatske koalicije za imunizaciju, posebno je upozorio na težak tijek gripe kod starijih osoba i djece s kroničnim bolestima. Djeca koja ne primaju preporučena cjepiva često završavaju na intenzivnoj njezi, a cijepljenje im može doslovno spasiti život. Tešović je naglasio važnost imunizacije i članova njihovih obitelji kako bi se zaštitila najosjetljivija populacija.
Potreba za boljom edukacijom i digitalizacijom sustava
Specijalistica obiteljske medicine Valerija Bralić Lang ukazala je na potrebu informiranja pacijenata. Mnogi ne znaju da se nakon 65. godine trebaju docijepiti protiv tetanusa ili da je HPV cjepivo besplatno dostupno do 25. godine. Također je naglasila važnost uvođenja digitalne evidencije poput e-kartona, kako bi se lakše pratile potrebe pacijenata.
Potrebna je podrška imunizacijskom sustavu
Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, Ana Soldo, istaknula je da bi ljekarnici mogli igrati veću ulogu u provedbi cijepljenja, kao što je to već slučaj u 19 zemalja Europske unije. U Hrvatskoj već postoji 500 educiranih ljekarnika spremnih za cijepljenje, a dodatnih 4000 moglo bi proći potrebnu edukaciju. Međutim, regulatorne promjene kasne, što smanjuje motivaciju unutar zdravstvenog sustava.
Cijepljenje nije samo za djecu – važnost imunizacije u starijoj populaciji
Predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva, Miroslav Venus, upozorio je da se cijepljenje često percipira kao isključivo dječja tema. U zemlji s pretežno starijom populacijom, prevencija mora biti ključna, posebno uz porast bolesti poput dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Prema njegovim riječima, mnogi građani o zdravlju počinju razmišljati tek kada se bolest već razvije.
Regionalne razlike u procijepljenosti
Podaci pokazuju da su najniži obuhvati cijepljenja zabilježeni u Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Te regionalne razlike predstavljaju dodatni izazov za zdravstveni sustav i zahtijevaju ciljane intervencije.
Edukacija nije dovoljna – potrebna je proaktivnost
Zaključno, stručnjaci su naglasili da edukacija sama po sebi nije dovoljna. Potrebni su dodatni poticaji i proaktivne mjere koje će motivirati građane na cijepljenje. Kako je istaknuo Venus, slični modeli već su uspješno primijenjeni u drugim područjima – primjerice, u prometu, gdje su kamere i kazne smanjile broj nesreća.
