Nakon vrhunca u svibnju 2008. mjera tržišne vrijednosti prijevoza suhog tereta Baltic Dry Index stropoštao se 93 posto. BDI je dosegao najveću vrijednost u svibnju ove godine sa 11.793 bodova da bi od lipnja slijedio gotovo kontinuirani pad na današnjih 851 bod. Zastrašujuće zvuči podatak da je dnevni najam capsizea brodova pao s 234.000 dolara na samo 7.340 dolara.
Svjetske luke zatrpane su brodovima koji su ostali bez posla, a mnogima je postalo gotovo nemoguće osigurati i bankarske garancije za teret bez čega je nemoguće isploviti iz luke.
Svjetske luke zatrpane “parkiranim” brodovima, hrvatski brodari plove na ugovoreTakav strmoglavi pad BDI-a govori da je svjetska trgovina sirovinama poput ugljena, željeza i žitarica dramatično usporila, a glavni indikator je bio pad potražnje za sirovinama u Kini. Kina je npr. najveći svjetski uvoznik željeza.
Iako glavnina razloga za urušavanje vrijednosti brodskog prijevoza na usporavanju svjetskog gospodarstva na veću ponudu brodova u odnosu na potražnju zasigurno je utjecala i činjenica da je u trenucima krize na tržištu znatno povećan broj novih brodova. Naime, prije dvije godine BDI je bio u porastu i brodarskim kompanijama se ulaganje u nove brodove, koji se grade prosječno dvije godine, činilo isplativim no kada su ti brodovi došli na tržište potreba za njima je znatno pala.
Od hrvatskih brodara najizloženija promjenama je Atlantska plovidba koja 30 do 40 posto svojih poslova ugovara na spot tržištu po aktualnoj vrijednosti BDI-a dok su ostali brodovi za prijevoz rasutih tereta u vlasništvu hrvatskih brodara većinom vezani uz dugoročne ugovore.
Dok ugovori traju gubitke zbog pada BDI-a snose posrednici, a ne brodari no nakon što isteknu ugovori potpisani u vrijeme kada su prijevozničke tarife rasle na nove ugovor primijenit će se nova korigirana cijena prijevoza. (business.hr)
