Jugoslavenski partizani, poznati i kao Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), bili su najbrojniji i najorganiziraniji antifašistički pokret otpora na teritoriju tadašnje Kraljevine Jugoslavije tijekom Drugog svjetskog rata. Osnovani su 1941. godine pod vodstvom Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) i njenog generalnog sekretara Josipa Broza Tita.
Kada i zašto su nastali partizani?
Nakon napada nacističke Njemačke i fašističke Italije na Jugoslaviju u travnju 1941. i njenog sloma, zemlja je bila okupirana i podijeljena. U toj situaciji KPJ je 4. srpnja 1941. pokrenula oružani ustanak protiv okupatora, što se nekada obilježavalo kao Dan borca. Partizani su nastali kao narodni otpor okupaciji, ali i s ciljem promjene društvenog poretka – rušenja monarhije i uspostave socijalističke federacije.
Tko su bili partizani?
Partizani su bili dobrovoljci iz svih krajeva Jugoslavije, različitih etničkih i vjerskih pripadnosti – Hrvati, Srbi, Muslimani (danas Bošnjaci), Slovenci, Makedonci, Crnogorci i drugi. Ključna obilježja partizanskog pokreta:
- Ideološki: vođeni komunističkom ideologijom i borbom za socijalnu pravdu
- Politički: borili su se za ukidanje monarhije i uspostavu nove, federativne države
- Vojno: organizirani u vojne postrojbe koje su s vremenom postale prava armija
Partizani su se borili ne samo protiv okupacijskih sila (njemačkih i talijanskih), već i protiv domaćih kolaboracionista – ustaša, četnika i drugih koji su surađivali s okupatorima.
Glavne faze i uspjesi
Do kraja rata, partizani su:
- oslobodili velika područja (tzv. oslobođene teritorije),
- organizirali AVNOJ (Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije) kao privremeno tijelo vlasti,
- izrasli u masovni narodni pokret, s preko 800.000 boraca do kraja rata,
- priznati su od strane Saveznika kao glavni nositelj otpora u Jugoslaviji.
Jedna od najvažnijih pobjeda bila je Bitka na Sutjesci (1943.) i Bitka na Neretvi, koje su postale simbol otpora i žrtve.
Što su partizani napravili nakon rata?
Nakon rata, partizani su činili temelj nove Jugoslavenske narodne armije (JNA), dok su bivši partizanski lideri preuzeli vlast u novoj socijalističkoj Jugoslaviji. Tito je postao predsjednik, a KPJ vladajuća stranka. U prvim godinama nakon rata dolazi i do represivnih mjera, uključujući poratna pogubljenja bez suđenja nad pripadnicima poraženih strana.
Naslijeđe partizana
Partizanski pokret je dugo vremena bio temelj nacionalnog identiteta socijalističke Jugoslavije. Antifašizam je bio ključna vrijednost, a brojni spomenici, ulice i škole nosile su ime partizanskih heroja.
Danas, njihova uloga u borbi protiv fašizma uglavnom se priznaje, iako postoje različiti povijesni i politički pogledi na poratna stradanja i ideološke posljedice komunističke vlasti.
