Home Vijesti Tko su Huti i zašto otimaju brodove u Crvenom moru?

Tko su Huti i zašto otimaju brodove u Crvenom moru?

338
0

Građanski rat u Jemenu, koji traje već godinama, ponovno je došao u fokus svjetske pozornosti. Sjedinjene Države i Velika Britanija pokrenule su napade na ciljeve povezane s Hutima, skupinom koju podupire Iran. Ovaj dramatičan potez označava prvi put da su napadi usmjereni protiv Huta od kada su krajem prošle godine počeli napadati brodove u Crvenom moru. Napadi su uslijedili vrlo brzo nakon terorističkog napada Hamasa na Izrael poslije kojeg je uslijedila invazija Izraela na Gazu.

Važnost Crvenog mora u komercijalnoj plovidbi i opasnosti od terorističkih napada

Crveno more, ključni pomorski put koji povezuje Sredozemno more s Arapskim morem i Indijskim oceanom, igra ključnu ulogu u međunarodnoj trgovini i komercijalnoj plovidbi. Ova morska ruta pruža najkraći put između Europe, Afrike i Azije, što ga čini vitalnim za globalnu trgovinu i opskrbu. Međutim, unatoč njegovoj ekonomskoj važnosti, Crveno more također predstavlja područje koje je podložno raznim sigurnosnim prijetnjama.

Pomorski putovi kroz Crveno more omogućuju brz prijevoz sirovina, robe i energenata, što čini ovu regiju ključnom za svjetsko gospodarstvo. S obzirom na rastući promet robe, značaj ove trgovinske arterije postaje sve veći, a ugrožavanje sigurnosti plovidbe ima potencijalne ozbiljne posljedice na globalnu ekonomiju.

Napadi terorista i otmice brodova u ovom području predstavljaju ozbiljan izazov za sigurnost plovidbe. Piratske prijetnje, teroristički napadi i otmice brodova postale su učestale pojave, pri čemu se teroristi često koriste gušćim dijelovima Crvenog mora kako bi ostvarili svoje ciljeve. Ove aktivnosti narušavaju slobodu plovidbe, uzrokuju gubitke i oštećenja plovila te dovode u pitanje opskrbni lanac kroz ovu ključnu pomorsku rutu.

Tko su Huti i što su uzroci građanskog rata u Jemenu?

Huti su šijitska etnička skupina koja čini značajan dio stanovništva Jemena. Njihovo ime dolazi od imena vođe ove skupine, Huseina Badr al-Dina al-Huthija. Od 2014. godine, Huti kontroliraju dijelove Jemena, uključujući glavni grad Sanu, što je izazvalo snažnu vojnu intervenciju koalicijskih snaga predvođenih Saudijskom Arabijom.

Uzroci građanskog rata u Jemenu su mnogobrojni i složeni. Osim sukoba između Huta i međunarodnih koalicijskih snaga, naoružani sukobi nastali su i zbog političkih nestabilnosti, gospodarskih poteškoća te rivalstva između različitih etničkih i vjerskih grupa u zemlji.

Politika i etnička slika Jemena

Jemen, smješten na jugozapadnom dijelu Arapskog poluotoka, suočen je s političkom nestabilnošću i složenim etničkim odnosima koji su doprinijeli dugotrajnom građanskom ratu u zemlji. Razumijevanje političke i etničke slike Jemena ključno je za stvaranje konteksta sukoba i međunarodnih napetosti koje utječu na tu regiju.

Jemen je dugi niz godina bio suočen s političkom nestabilnošću i sukobima između različitih političkih entiteta. Politički pejzaž obilježen je rivalstvom između jemenske vlade predvođene predsjednikom Abd-Rabbu Mansour Hadijem, koji ima podršku Saudijske Arabije, i Huta, šijitskog pobunjeničkog pokreta koji je povezan s Iranom.

Etnički sastav Jemena kompleksan je i raznolik. Glavne etničke skupine uključuju Zajednicu Južnja Arapija, koja je pretežito sunitska muslimanska zajednica, te Hute i druge manje skupine koje su povezane s šijitskim islamom. Osim toga, postoji prisutnost različitih plemenskih zajednica koje imaju svoje specifičnosti i tradicije.

Etnički i vjerski identiteti često su povezani s političkim podjelama, što je doprinijelo dubokim podjelama unutar društva. Etnički napetosti i sukobi postali su sastavni dio jemenske stvarnosti, dodatno komplicirajući politički pejzaž i sprečavajući stabilan društveni razvoj.

Napadi i odgovor Huta:

Napadi na Hute izvedeni su zrakoplovima, brodovima i podmornicama, uz podršku Australije, Kanade, Bahreina i Nizozemske. Ciljevi napada uključuju glavni grad Sanu, gradove Saadu i Zamar te pokrajinu Al-Hudaida. Vođa Huta upozorio je da bilo koji američki napad na tu skupinu neće proći bez odgovora, nazivajući napade “američko-cionističko-britanskom agresijom”.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here