“Hrvati sve rade vrlo tiho”. Veleposlanik Kyrylych o sankcijama, ruskim jahtama i pomoći Ukrajini
“Čini se da Hrvatska pomaže više nego što može”
Tijekom posljednje godine rata iz Hrvatske su Kijevu slani apsolutno kontradiktorni signali. S jedne strane, premijer Andrej Plenković je iznosio često proukrajinske stavove, s druge – čule su se izjave predsjednika Zorana Milanovića o “opasnosti” takve solidarnosti. Milanović je imao prilično čudan stav, pogotovo s obzirom na to da je Hrvatska doživjela agresiju svojih susjeda. Hrvatska se u petogodišnjem ratu (od 1991. do 1995.) također borila za neovisnost i cjelovitost. Država se suočila s udruženim velikosrpskim snagama – srpskim ekstremistima u Hrvatskoj, savezničkom Jugoslavenskom narodnom armijom te Srbijom i Crnom Gorom.
Republika Hrvatska članica je NATO-a od 1. travnja 2009. godine, a članica EU od 1. srpnja 2013. godine. Dakle, pozicija ove zemlje na ovaj ili onaj način utječe i na opću europsku politiku.
Ukrajinski portal “Glavkom” je razgovarao s veleposlanikom Ukrajine u RH Vasylom Kyrylychom kako bi saznao zašto postoji razlika između šefa države i šefa vlade o ratu u Ukrajini?
U kolovozu 2022. predsjednik Hrvatske Zoran Milanović rekao je da sankcije EU protiv Rusije ne funkcioniraju i da će za njih u konačnici platiti građani Europe. Osim toga, izjavio je da Krim nikada neće biti ukrajinski. Kakav je, dakle, službeni stav Hrvatske i mogu li se Milanovićeve riječi smatrati kao podrška Rusiji?
Hrvatska vlada je od prvog dana rata izjavila da je biti uz Ukrajinu moralna odgovornost, Vlada je snažno uključena u potporu Ukrajini i osuđuje sveobuhvatnu rusku agresiju na Ukrajinu. Vlada snažno podupire Ukrajinu u raznim smjerovima – financijski, humanitarno, stručno, ali i u vojnoj sferi. Čini se da Hrvatska daje više pomoći nego što ima sredstava za to. Ona to čini dosljedno i sustavno. Vlada o toj pomoći ne govori javno, ne daje izjave. Hrvati i Hrvatice preživjeli su povijest obrane svoje države. No, od Dubrovnika do Zagreba, od Vukovara do Čakovca većina navija za Ukrajinu. Pritom su Hrvati oprezni i osjetljivi. Njihova država je mala pa situaciju procjenjuju sa sigurnosne strane. Brinu se za svoju zemlju i suzdržani su u javnosti.
No jedina službena informacija dosad bila je da će Hrvatska za Ukrajinu izdvojiti milijun eura za generatore. A što je s vojnom pomoći, jer nam čak i Maroko šalje tenkove?
Vlada RH pružila je veliku pomoć. No, ova tema dogovorom obiju strana nije predmet javne rasprave.
Vraćajući se na izjave predsjednika Hrvatske. Prema ustavnoj proceduri, on potvrđuje izbor premijera, a ima i određeni utjecaj na vanjsku politiku. Kako protumačiti stav predsjednika?
Hrvatska je parlamentarna republika i zapravo sve ovlasti izvršne vlasti proizlaze iz ovog modela. Ovdje neformalno premijer predstavlja Hrvatsku u odnosima s EU, a predsjednik predstavlja Hrvatsku u odnosima s NATO-om. Međutim, vanjsku politiku određuje parlament, a provodi vlada, posebice Ministarstvo vanjskih poslova.
Dakle, ovo nije službeni stav – tj. njegova izjava da Hrvatska Ukrajini neće dati tenkove?
Hrvati sve rade vrlo tiho. Zašto? Jer ako se to bude radilo glasno, onda se može otežati pokušaj Hrvatske da pomogne Ukrajini. Puno je populista koji bi mogli napraviti galamu, a onda bi se sve to nastavilo u obliku izjava predsjednika. Obični Hrvati se trude brinuti samo za svoj život, svaki Hrvat planira odmor dva puta godišnje zimi i ljeti. Za njih je sve hrvatsko najsavršenije i najbolje. Priroda, kuhinja, jezik, kultura, povijest. Jako su ponosni kada stranac govori njihov jezik. Za nas su sada važni konkretni potezi, a ne izjave. Primjerice, u listopadu će se u Zagrebu održati međunarodna donatorska konferencija o razminiranju. Hrvatska je prošle godine pokrenula inicijativu za održavanje prvog međuparlamentarnog međunarodnog summita Krimske platforme na kojem su sudjelovala više od 52 izaslanstva. Neke druge zemlje nisu bile previše zainteresirane da njihovi glavni gradovi budu domaćini summita. U Hrvatskoj su Sabor i Vlada bez rasprave donijeli takvu odluku momentalno. Na razini hrvatske Vlade postoji razumijevanje sigurnosnih procesa u regiji, rusku agresiju ne smatraju tuđim ratom. Oni dobro razumiju da se radi o eksplozivu koji može jako odjeknuti po čitavoj regiji, pa i po njihovoj zemlji. Sada pripremaju posjetu dvojice ministara Ukrajini. A onda će, naravno, i premijer doći u Ukrajinu. Trenutno se dogovaraju službe obiju strana.
“Hrvatska mladež pleše s ukrajinskim zastavama u diskotekama”
Gospodine Vasyl, zašto je došlo do problema s obukom ukrajinske vojske u Hrvatskoj? Uostalom, čak je i ministar obrane Reznikov izjavio da će naša vojska ići u Hrvatsku na obuku.
(Uzdasi) Tadašnja odluka Sabora nije odražavala objektivnu sliku hrvatske podrške Ukrajini. Nažalost, ova unutarnja politička konfrontacija postala je prepreka za sudjelovanje Hrvatske u europskoj misiji obuke ukrajinske vojske.
Nije bilo posebnih argumenata protiv. Vodio sam svakodnevne konzultacije, uglavnom s predstavnicima oporbe. Neki od političara čak su javno izjavili da ukrajinski veleposlanik sada “živi u parlamentu”. Doista, vladajuća većina pokrenula je inicijativu da se ukrajinska vojska obučava u Hrvatskoj. Ali unutarnja politička konfrontacija u zemlji utjecala je na rezultat (četiri glasa je falilo za odluku, odluku donosi dvije trećine parlamenta). I dan danas dobivam desetke pisama od Hrvata, od ponuda za pomoć do spremnosti da odu braniti Ukrajinu.
Na putu do veleposlanstva vidio sam žuto-plavu zastavu naslikanu na zidu s natpisom “Slava Ukrajini” latiničnim slovima. Možete li mi reći kako Hrvati doživljavaju ono što se događa u Ukrajini na svakodnevnoj razini?
Natpis koji ste spomenuli, a nalazi se u blizini jedne od stanica ispod planine Medvednica, postoji od prošle godine, od lipnja. I on je netaknut. Nitko mu nije dodao niti jedno slovo ili znak. To puno govori. U diskotekama hrvatska mladež pleše uz zastave Ukrajine i pod plavo-žutim reflektorima. Još jedan detalj. U Hrvatskoj je neki dan završen izbor sudionika za Eurosong koji će se održati u Liverpoolu. Pobijedila je grupa Led-3 s antiratnom pjesmom. Pročitao sam njihov tekst. Snažna je poruka ratnim huškačima koji pohlepno zaviruju u tuđe teritorije i pokušavaju ih se dočepati.
“Hrvati se vrlo jasno drže politike sankcija EU”
Ne mogu ne pitati koliki je utjecaj Rusa u Hrvatskoj? Je li istina da Rusi sada pokušavaju sakriti svoj kapital u ovoj zemlji?
Za neke predstavnike ove države skrivanje nečega negdje je način preživljavanja. Posvuda pokušavaju nešto sakriti. I ovdje to rade. Ali ovdje u okviru vlade postoji koordinacijsko vijeće za sankcije, koje vodi državna tajnica za politička pitanja Ministarstva vanjskih poslova. A Hrvati se vrlo jasno drže politike sankcija EU. Oni ne samo da podržavaju i podržali su svih deset paketa sankcija, već i sami poduzimaju inicijative. Iz osmog paketa maknuta je iznimka na prijedlog Hrvatske i još nekoliko država EU, čime bi se zemlje Zapadnog Balkana mogle nastaviti opskrbljivati ruskom naftom, posebice Srbiju preko hrvatskog naftovoda JANAF. Dakle, Hrvati apsolutno prate sve procese u skladu s pravnim okvirom EU.
No sama Hrvatska nastavlja uvoziti ruske naftne derivate. Odnosno, ispada da se ova zemlja nije pridružila sankcijama. Zašto?
Hrvatska jasno podržava politiku sankcija EU. Dapače, jedan od proizvoda koje Hrvatska uvozi iz Rusije je vakuumsko plinsko ulje. Ali ta je norma bila jasno propisana.
Kako je došlo do toga da jahta Irina VU, u vlasništvu obitelji ruskog oligarha Alishera Usmanova i njegove supruge Irine, koja je zbog sankcija EU-a bila na popisu “zamrznute” imovine, neometano napusti teritorij Hrvatske? Može li se to smatrati primjerom toleriranja hrvatskih vlasti krupnog ruskog kapitala?
Hrvatski organi kaznenog progona brzo su reagirali, priveli pet osoba i protiv njih pokrenuli kazneni postupak. Riječ je o Hrvatima koji su dali dopuštenje za isplovljavanje jahte, lučkom načelniku, kapetanu i onima koji su vozili jahtu. Unutar Ministarstva prometa smijenjeni su čelnici lučkog odjela. Istražne radnje su u tijeku, istraga ovog kaznenog djela je u tijeku. Ponavljam, nadležni su odmah djelovali. Ne bih u ovom trenutku davao nikakve pretpostavke jer je istraga u tijeku. Mislim da će istraga biti brzo završena i da će se sve razjasniti.
Ima li konkretnih podataka o zamrzavanju ruskog kapitala u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj su zaplijenjene nekretnine nekih ljudi iz Putinova bliskog okruženja. Ovdje su imali ili jahte ili vile na obali. Hrvati znaju čiji su. I, sukladno tome, kako kaže koordinator za sankcije, ako je osoba na popisu za sankcije, onda je njegova imovina podložna pljenidbi. Neki Rusi već su počeli prodavati svoje nekretnine Hrvatima.
Hrvatska će biti domaćin međunarodne konferencije o procesuiranju ratnih zločinaca
A kakva je situacija s ukrajinskim izbjeglicama u Hrvatskoj? Koliko ih ima, kako su prihvaćeni od Hrvata?
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, do kraja siječnja u Hrvatskoj je registrirano 22.843 Ukrajinaca. Ovo je puno za jednu malu zemlju. No, Hrvatska je zainteresirana prihvatiti još više Ukrajinaca. Premijer Hrvatske svojedobno je rekao da su spremni prihvatiti sto tisuća Ukrajinaca. Hrvati su Ukrajince dočekali kao obitelj. Neki su dali svoje kuće za stanovanje. Ne stanove – kuće! Osim toga, Vlada RH osnovala je posebnu međuvladinu radnu skupinu za prihvat Ukrajinaca. Sve radi vrlo brzo, možete se registrirati ovdje u jednom danu. Pomoć vlasti je mala, ali Ukrajinci imaju priliku živjeti besplatno. Osim toga, danas je jedan od ključnih ciljeva veleposlanstva i moje odgovornosti kao veleposlanika oporavak članova obitelji branitelja Ukrajine. Ako je obitelj ukrajinskih branitelja sigurna, očito je da se branitelj danas osjeća sigurnijim i jačim.
Je li to kontinuirani proces?
Da, to apsolutno ne znači da se oporavak događa samo ljeti. Na primjer, od 16. siječnja do 1. veljače grupa od 45 djece branitelja Ukrajine boravila je na otoku Krk. Djeca su posjetila Plitvička jezera i mnoga druga jedinstvena mjesta, spomenike kulture i arhitekture.
A tko je platio ovaj boravak?
Smještaj, izleti, hrana – za sve to brine hrvatska strana. Prošle sam godine tri tjedna putovao obalom i vodio razgovore s gradonačelnicima i načelnicima regija (županija). Bio sam uvjeren da je to najmanje što mogu učiniti za Ukrajinu – pomoći u poboljšanju zdravlja djece. Nedavno je stigla nova grupa od 45 djece koja su smještena u hotelu Policijske akademije. Svaki dan imaju izlete, idu na more, posjećuju dvorce.
“Hrvatska ima zanimljivih svježih pomaka u iskustvu ulaska u EU”
Može li Hrvatska išta pomoći Ukrajini na putu u NATO i EU?
Da, doista, Hrvatska ima najnovije iskustvo ulaska u EU. U srpnju 2023. obilježit će se 10. godišnjicu ulaska u EU. Svojedobno je premijer Hrvatske, još kao zastupnik u Europskom parlamentu, predložio stvaranje Bilateralne radne skupine za prijenos hrvatskog iskustva Ukrajini. Ali treba shvatiti da su kontekst i preduvjeti za ulazak Ukrajine i Hrvatske u EU potpuno različiti. Imao sam razgovor s ministrom pravosuđa Hrvatske i dogovorili smo da će Hrvatska biti organizator međunarodne konferencije o procesuiranju ratnih zločinaca. Hrvatska ima tužitelje s takvim iskustvom, kao i odvjetnike koji su branili hrvatske narodne heroje protiv kojih su pokrenuti kazneni postupci.
