Gradsko vijeće Grada Rijeke imenovalo je nove članove kulturnih vijeća za glazbenu i glazbeno-scensku umjetnost, dramsku umjetnost, film i kinematografiju, knjigu i nakladništvo, muzejsku djelatnost i likovnu umjetnost, nove medijske kulture i kulturu mladih te zaštitu i očuvanje kulturnih dobara. Kulturna vijeća imat će četverogodišnji mandat, a osnovana su radi predlaganja ciljeva kulturne politike i mjera za njeno provođenje, predlaganja programa javnih potreba u kulturi za koje se sredstva osiguravaju u proračunu Grada Rijeke te ostvarivanja utjecaja kulturnih djelatnika i umjetnika na donošenje odluka važnih za kulturu i umjetnost.
Na poziv Odjela za kulturu Grada Rijeke, institucije i udruge iz područja kulture i umjetnosti podnijele su pisane i obrazložene prijedloge kandidata za članove kulturnih vijeća. Pogledamo li sastav novoimenovanih kulturnih vijeća, dolazimo do zanimljive spoznaje da u njima ima dosta članova koji su svojim djelovanjem u prvom redu vezani uz Zagreb, ne uz Rijeku. Ne odričući tim ljudima stručnost i doprinose na planu kulture i umjetnosti, ipak se nameće pitanje je li u redu da o kulturi Rijeke odlučuje onaj tko ne živi u ovom gradu i nema prilike sustavno pratiti sve što se događa na planu riječke kulture?
Drugi problem koji se pojavljuje kod odabiranja članova kulturnih vijeća je to što ima i onih koji su zaposlenici ustanova u kulturi Grada Rijeke, ili su pak vezani uz rad pojedinih udruga, što dovodi do situacije da članovi vijeća »guraju« svoje projekte, što nas dovodi u sferu već poslovičnog »sukoba interesa«.
Kako to konkretno izgleda? U kulturno vijeće za glazbenu i glazbeno-scensku umjetnost imenovani su Mirna Marić, Davor Hrvoj (Zagreb), Romeo Drucker, Dražen Baljak i Olja Dešić. Kao članovi kulturnog vijeća za dramsku umjetnost predloženi su dr. Marin Blažević (Zagreb), Božena Delaš (Gradsko kazalište lutaka Rijeka), Katja Šimunić (Zagreb), Iva Nerina Sibila (Zagreb) i Alen Liverić (HNK Ivana pl. Zajca). Sastav kulturnog vijeća za film i kinematografiju je: Carmen Lhotka (Zagreb), Tanja Golić, Sanjin Stanić, dr. Nenad Fanuko i Zvonimir Dobrović (Zagreb). U kulturno vijeće za knjigu i nakladništvo imenovani su Velid Đekić, Ivica Prtenjača (Zagreb), Nataša Petrinjak (Zagreb), Ervin Jahić (Zagreb) i Boris Perić (Zagreb). Kulturno vijeće za muzejsku djelatnost i likovnu umjetnost čine Branko Franceschi (Zagreb), Branka Arh, Nemanja Cvijanović, Julija Lozzi-Barković i Želimir Koščević (Zagreb). Kulturno vijeće za nove medijske kulture i kulturu mladih čine Sabina Salamon, Teodor Celakoski (Zagreb), Nadija Mustapić, Edgar Buršić (Pula) i Damir Martinović Mrle. Za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara kroz rad u kulturnom vijeću u sljedeće četiri godine brinut će se Alan Braun (Zagreb), Marijan Bradanović, Marina Vicelja-Matijašić, Karin Šerman (Zagreb) i Ira Rechner Šustar.
Neki od članova vijeća, doduše, rođeni su u Rijeci, ali danas žive i rade u Zagrebu ili drugim gradovima. Naravno, ovime ne dovodimo u pitanje stručnost i kompetentnost bilo koga od njih, ali se nameće pitanje znači li to da u Rijeci nema dovoljno stručnih i obrazovanih ljudi koji bi mogli sjediti u kulturnim vijećima? Zašto se moraju angažirati ljudi iz Zagreba da bi oni odlučivali o riječkoj kulturi? Je li to znak provincijalnog kompleksa ili nepovjerenja prema riječkim snagama?
Zašto se iz proračuna Grada Rijeke, na primjer, financiraju časopis »Poezija« i druga izdanja zagrebačke izdavačke kuće »V.B.Z«, a nije recimo odobren novac za koncert riječkog violinista Marca Grazianija i Zagrebačkih solista u Rijeci, kao ni za snimanje CD-a harfistica Diane Grubišić-Ćiković i Monike Stadler ili nastup uspješnog riječkog jazz glazbenika Darka Jurkovića? Sve su to pitanja koja govore u prilog nejasnim kriterijima prema kojima Grad Rijeka provodi svoju kulturnu politiku, ukoliko o nečemu takvom uopće možemo govoriti? (novi list)
