Ideja o kraju svijeta prati čovječanstvo tisućama godina. Jedan od najstarijih zapisa star je gotovo 4800 godina i upozorava na moralni pad mladih i mogući slom društva. Od tada se proročanstva stalno ponavljaju, često bez stvarnog temelja.
Većina predviđanja dolazila je od proroka i vjerskih vođa. Iako su mnogi datumi prošli bez posljedica, jedno upozorenje iz 1960. godine i danas izaziva znanstvenu znatiželju.
Znanstveno upozorenje iz 1960. godine
U časopisu Science 1960. objavljen je rad Heinza von Foerstera, Patricije M. More i Lawrencea W. Amiota. Njihova analiza demografskih trendova predviđala je mogući globalni kolaps – ne zbog nuklearnog rata ili asteroida, već zbog prenaseljenosti.
Prema njihovoj jednadžbi, kritična točka trebala je biti petak, 13. studenoga 2026. godine.
Prenaseljenost i ograničeni resursi
Znanstvenici su zaključili da ubrzani rast stanovništva može dovesti do nedostatka hrane, energije i drugih resursa. Godine 1960. Zemlja je imala oko tri milijarde ljudi, danas više od osam milijardi, a znakovi usporavanja rasta još nisu vidljivi.
Malthus i moderna zabrinutost
Već stoljećima ekonomisti i znanstvenici upozoravaju na rizike prevelikog broja ljudi u odnosu na resurse. Thomas Malthus još je 1798. pisao o mogućoj “maltuzijanskoj krizi”, a današnje teme i dalje uključuju hranu, energiju i održivost života.
Milijarderi se pripremaju
Neki od najbogatijih ljudi svijeta ozbiljno pristupaju ovim scenarijima. Mark Zuckerberg gradi luksuzni kompleks s podzemnim bunkerom na Havajima, Jeff Bezos kupuje sigurne nekretnine, a Larry Ellison preuzima cijeli havajski otok.
Ova ulaganja pokazuju kako ekstremni scenariji rasta stanovništva i ograničenih resursa ne izgledaju tako nevjerojatno onima koji mogu planirati daleko u budućnost.
Datum koji intrigira
2026. godina često se spominje jer simbolizira izazove koje globalno društvo možda neće moći izbjeći. Hoće li se predviđeni kolaps stvarno dogoditi ili ostati simbol upozorenja – ostaje otvoreno.
