Home Najnovije Zvonimir Peranić: EPK i koronavirus, kako dalje?

Zvonimir Peranić: EPK i koronavirus, kako dalje?

331
0
Piše: Zvonimir Peranić

Situacija s koronavirusom  utjecat će na gotovo sve aspekte društva. Tako i na Europsku prijestolnicu kulture (EPK). Mogu se čuti različita mišljenja. Od onih kako je šteta što će ovakav događaj biti umanjen, do onih koji navode kako je koronavirus došao ‘ko budali šamar’ jer će postati izgovor za sve loše i promašene odluke ‘koje se ionako tiču uglavnom uskoga kruga ljudi koji jedni drugima isplaćuju gomile honorara’.

O planiranju dobro plaćenih zaposlenika, a prvenstveno direktorice Emine Višnić (mjesečna plaća gotovo 40.000,00 kn brutto sa smještajem) mnogo se iščitavalo. Primjerice, u rujnu 2017. Tvrdilo se kako je ‘cilj 1000 kulturnih događaja, izgradnja 27.000 četvornih metara nove infrastrukture za kulturu, 170 konferencija, seminara i radionica, angažiranje 4000 volontera te da se očekuje oko četiri milijuna posjetitelja’.

Vremenom su se ovi podaci počeli tumačiti iz drugačijih perspektiva. Tako je broj od 4.000.000 posjetitelja, vezan za turiste, odjednom bio tumačen, ne samo onima koji će noćiti, nego i onima u tranzitu. Vremenom se dodalo kako se nije samo mislilo na Rijeku već i na okolicu, potom i na cijelu Primorsko goransku županiju (primjerice izjava Višnić u studenome 2019. u Nedjeljom u 2)… Očigledno napuhana brojka.

I s brojem volontera od 4.000 počelo se nabacivati u drugim perspektivama. Kada je voditeljica volontera napustila projekt (jedna od mnogih koji su otišli) krajem 2019. raspravljalo se oko 400 volontera (početkom 2020 taj je broj bio veći). No, onda se odjednom reklo kako se nije mislillo na volontere, nego na broj volontiranja. Pa tako ako, primjerice 100 volontera volontira 5 puta, to je onda već 500 od onih 4.000… Očigledno napuhana brojka.

Broj programa je najavljen kao 1.170 s konferencijama, seminarima i radionicama. Onda se počelo govoriti o 1.000 programa (primjerice na samim EPK stranicama) koji su uključivali konferencije, seminare i radionice. Krajem 2019. počelo se govoriti o 600 programa s objašnjenjem kako je bilo 400 i više predprograma (tipa Tobogan), a u 2020. će biti 600 i više programa, pa je Višnić u već spomenutoj Nedjeljom u 2 uživo izvršila složenu matematičku operaciju i izračunala kako je 400 + 600 = 1.000 i da je to to. No, stigla je i 2020. pa se i brojka 600 transformirala, na način da se „održava gotovo 300 kulturnih programa s više od 600 pojedinačnih događanja“. Trenutno smo na manje od 30% prvotno najavljenoga…Očigledno napuhana brojka.

Sve je ovo bilo prije koronavirusa. Što nam je činiti sada? Imaju li Višnić i ekipa plan? Pogledajmo što je s planiranom distribucijom broja događanja za EPK godinu. Na samim stranicama EPK pobrojani su svi događaji (tako ih, naime zovu) u nejasnoj metodologiji. Primjerice, jednom su nabrojani sve predstave festivala kao događaji, drugi put možda nisu. Ne zna se kako su računali, primjerice izložbu od 30 dana.. kao 30 događaja, 1 program ili? Graf pokazuje distribuciju započetih događaja po mjesecima u EPK godini sukladno objavljenim infomacijama na stranici EPK (posjećeno 20. veljače 2020.).

Uočavamo kako se krivulja strmoglavljuje kako započinje i odmiče ljeto te nekoliko mjeseci prije kraja EPK godine. Usred ljeta, ali i usred EPK godine, u kolovozu, imamo jako malo događaja?! Zašto? Trebaju i zaposlenici ići na more?

Kako se EPK vezao i za turiste kao potencijalne gledatelje, dobro je pogledati distribuciju broja dolazaka turista u Rijeci po mjesecima. Imamo podatke za 2018..

Uočava se kako je maksimalan broj dolazaka turista upravo u kolovozu, kada je izuzetno malo broja započetih događanja EPK.

Spajanjem podatka također se mogu uočiti različitosti:

Broj započetih događanja i broj dolazaka turista u Rijeku (u 2018.) nekako su u suprotnosti. Što se krije iza plana EPK nejasno je. Možda žele privući upravo više turista upravo kada ih nema? Takav bi se zaključak mogao izvesti kada bi broj započetih događanja bio veći u posljednja tri mjeseca, ali nije.

Obzirom na koronavirus i novu situaciju predlažem moguću opciju rješenja problema. Kako bi svi zaposlenici ostvarili svoje plaće (za razliku od dokusurenog nezavisnog kulturnog sektora) isti bi se mogli sada uputiti na godišnji odmor. Isto je i sa svim zaposlenima u ustanovama u kulturi. Ionako su svi događaji odgođeni do daljnjega. Ako ne bude nepredvidljivih situacija s koronavirusom, onda bi sve sada odgođene događaje upravo mogli smjestiti u periode kada ih ionako nema – primjerice kolovoz i srpanj. Tada bi i obzirom na dolazak turista (ukoliko sezona ne propadne) bio maksimiziran broj posjetitelja.

Kažu da je svaka kriza ujedno i prilika. Mogu li to prepoznati odgovorni u tvrtki Rijeka 2020?

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here