Obrazovanje kakvo danas poznajemo više ne može pratiti tempo promjena koje donosi umjetna inteligencija. Djecu se i dalje podučava činjenicama, datumimam i definicijama, dok živimo u svijetu u kojem AI u sekundi može generirati, analizirati i objasniti gotovo svaku informaciju.
Sve je jasnije da “information-based education” postaje zastarjelo. U vremenu kada tehnologija zna sve, ključno postaje ono što nas čini ljudima: kreativnost, empatija, sposobnost suradnje i razumijevanje svijeta oko sebe.
Što će djeca budućnosti zaista trebati?
Kako ističe Forbes (Hernholm, 2025), postoje pet ljudskih vještina koje umjetna inteligencija ne može zamijeniti – i upravo njih bi škole trebale poticati i razvijati kod učenika:
🔹 Kreativnost – AI može stvarati sadržaj, ali ne i istinsku originalnost.
🔹 Emocionalna inteligencija – sposobnost razumijevanja emocija i odnosa među ljudima.
🔹 Otpornost i prilagodljivost – sposobnost učenja iz neuspjeha i spremnost na promjene.
🔹 Kritičko razmišljanje – razlikovanje činjenica od mišljenja i procjena moralnih implikacija.
🔹 Suradnja i ljudskost – izgradnja povjerenja, empatije i zajedničkih ciljeva.
U Hrvatskoj, međutim, obrazovni sustav i dalje često ostaje zarobljen u konceptu stavljanja naglaska na činjenice, umjesto na razumijevanje. Učenici često uče napamet, umjesto da uče s razumijevanjem, i pritom gube ono najvažnije, znatiželju i radost otkrivanja. Nove generacije zahtijevaju novi pristup, onaj koji stavlja naglasak na kako učiti, a ne samo što učiti.
„Sada kada smo naučili letjeti zrakom poput ptica i roniti morem poput riba, preostaje nam samo jedno – naučiti živjeti na Zemlji kao ljudi.”
George Bernard Shaw
Budućnost obrazovanja ne ovisi o tome koliko informacija dijete zna, nego o tome koliko zna misliti, osjećati i stvarati.
📖 Cijeli članak pročitajte na omnia-jezici.com
