Što ako je mir nakon ratova u bivšoj Jugoslaviji bio samo privremena iluzija? U ovoj distopijskoj alternativnoj povijesti, Hrvatska, umjesto da se oporavlja i gradi demokraciju, 1996. godine tone u kaos građanskog rata. Političke podjele, ekonomski kolaps i ponovni uspon nacionalističkih milicija pretvaraju zemlju u bojište rivalizirajućih frakcija, gdje se gradovi pretvaraju u ruševine, a civili se bore za preživljavanje. Ova priča istražuje kako krhka postratna stabilnost može brzo propasti, ostavljajući iza sebe tragove koji će obilježiti cijelu regiju.
Pozadina: Zašto bi Hrvatska mogla pasti u građanski rat?
Nakon završetka ratova u Hrvatskoj (1991.–1995.), zemlja je bila iskrvarena, ekonomski iscrpljena i duboko podijeljena. Iako je Daytonski sporazum 1995. zaustavio otvoreni sukob u BiH, Hrvatska je i dalje bila pogođena:
- Neriješeni teritorijalni sporovi (npr. status Istočne Slavonije, koja je bila pod privremenom upravom UN-a do 1998.).
- Ekonomska kriza i visoka stopa nezaposlenosti, koja je pogodila građane i povećala nezadovoljstvo vladom.
- Političke podjele između nacionalista, reformista i regionalnih frakcija (npr. Dalmacija vs. Slavonija).
- Prisutnost naoružanih skupina koje nisu bile potpuno razoružane nakon rata.
U ovoj alternativnoj realnosti, 1996. godina donosi eskalaciju napetosti:
- Atentat na Franju Tuđmana (umjesto da preživi do 1999., ubijen je u atentatu 1996.), što izaziva kaos i borbu za vlast.
- Ekonomski slom zbog neodgovorne fiskalne politike i gubitka međunarodne podrške.
- Podjela vojske i policije na frakcije lojalne različitim političkim grupama.
Frakcije u građanskom ratu (1996.–1999.)
Hrvatska se raspada na nekoliko sukobljenih teritorija i frakcija:
| Frakcija | Teritorij | Vodstvo | Ideologija |
|---|---|---|---|
| Republika Hrvatska (Zagreb) | Sjeverna i središnja Hrvatska | HDZ (konzervativci) | Nacionalistička, pro-zapadna |
| Istarska Socijalistička Republika | Istra, Rijeka (Fiume) | Lijeva koalicija (Maršal Furio Radin) | Autonomija, socijalizam |
| Republika Slavonija (Vukovar) | Istočna Slavonija | Srpska manjina + lokalni vođe | Autonomija, veze s Srbijom |
| Dalmatinska Komuna | Split, Zadar, Šibenik | Lokalni separatisti | Nezavisnost, mediteranska orijentacija |
| Autonomna Župa Solta | Otok Šolta | Lokalna samouprava | Mikrodržava, turizam |
| Radnički Savezi (Ogulin) | Gorski kotar | Sindikati i lijevi radikali | Socijalna pravda, antifašizam |
Ključni događaji (1996.–1999.)
1996.: Početak kaosa
- Atentat na Tuđmana u veljači 1996. baca zemlju u političku prazninu.
- Sukobi u Zagrebu između pristaša HDZ-a i oporbe.
- Istra proglašava autonomiju pod utjecajem lijevih skupina.
- Srbija i BiH koriste kaos kako bi podržali svoje proxy grupe u Hrvatskoj.
1997.: Rat svih protiv svih
- Bitka za Vukovar ponovo postaje simbol otpora, ovaj put između hrvatskih snaga i lokalnih Srba podržanih od Beograda.
- Dalmacija se otcjepljuje pod imenom “Dalmatinska Komuna”, tražeći saveznike u EU.
- Ogulin postaje uporište lijevih milicija, koje se bore protiv “fašističke vlade u Zagrebu”.
- UN i NATO pokušavaju posredovati, ali bez uspjeha.
1998.: Kolaps infrastrukture
- Ceste, bolnice i škole prestaju funkcionirati.
- Masovni egzodus stanovnika u inozemstvo.
- Mafija i paravojne grupe preuzimaju kontrolu nad gradovima.
- Međunarodne sankcije pogoršavaju ekonomsku krizu.
1999.: Krvavi završetak
- Zagreb pada pod kontrolu koalicije umjerenih snaga i međunarodnih mirovnjaka.
- Istra i Dalmacija ostaju autonomne regije.
- Slavonija postaje “siva zona” pod djelomičnom kontrolom Beograda.
- Broj žrtava: Procjenjuje se na 50.000–80.000, s 2 milijuna raseljenih.
Posljedice: Balkan u novom kaosu
- Hrvatska više ne postoji kao unitarna država; umjesto nje, nastaju mikrodržave i autonomne regije.
- EU i NATO šalju mirovne snage, ali regija ostaje nestabilna još desetljećima.
- Ekonomski oporavak je nemoguć; Hrvatska postaje sinonim za propali državi projekt.
- Dijaspore hrvatskih građana šalju novac kući, ali zemlja ostaje zamrznuta u kaosu.
Pouka za stvarni svijet
Ova alternativna povijest podsjeća nas koliko je krhak mir nakon rata. Hrvatska je u stvarnosti uspjela izbjeći ovaj scenarij, ali nerazjašnjeni teritorijalni, ekonomski i politički problemi i dalje predstavljaju rizik za stabilnost ostatka Balkana. Priča o distopijskom građanskom ratu služi kao upozorenje: mir se ne smije uzimati zdravo za gotovo.
