Institut za istraživanje migracija, u suradnji s agencijom Medianet, proveo je početkom studenoga 2025. drugo nacionalno istraživanje stavova građana o prisutnosti stranih radnika u Hrvatskoj. Telefonskom anketom obuhvaćeno je 1.000 punoljetnih građana, a rezultati pokazuju vidljive promjene u odnosu na prošlu godinu.
Porast nezadovoljstva u odnosu na prethodnu godinu
U novom valu istraživanja raste udio potpuno nezadovoljnih građana. Potpuno nezadovoljstvo izražava 20,63 posto ispitanika, dok se djelomično nezadovoljnima izjašnjava njih 42,16 posto. Neutralan stav zadržava 34,13 posto građana, dok ukupan udio zadovoljnih ostaje nizak, oko tri posto. Udio pozitivnih stavova ne mijenja se bitno, no vidljivo je povećanje jasnog odmaka prema prisutnosti stranih radnika.
Razlozi nezadovoljstva: sigurnost i tržište rada u središtu pažnje
Razlozi nezadovoljstva ove su godine drukčije raspoređeni nego u prošlom valu istraživanja. Najčešće se navodi strah od porasta kriminala, što ističe 69,8 posto nezadovoljnih ispitanika. Slijedi zabrinutost zbog mogućeg smanjenja prilika za zapošljavanje domaćih radnika, koju navodi 51,7 posto građana. Snižavanje cijene rada i radnih standarda kao razlog navodi 47,7 posto ispitanika, dok kulturne razlike i nesuglasice spominje 48,8 posto građana. Kulturne teme i dalje su prisutne, iako s manje naglašenosti nego godinu ranije, dok ekonomski i sigurnosni aspekti postaju istaknutiji.
Razlozi zadovoljstva: naglašena kulturna raznolikost i ekonomski učinci
Ispitanici koji su zadovoljni prisutnošću stranih radnika najčešće ističu pozitivnu percepciju kulturne raznolikosti. Takav stav navodi 87,1 posto zadovoljnih građana. Uz to se često spominje uvjerenje da prisutnost stranih radnika doprinosi smanjenju nezaposlenosti (58,1 posto), povećanju ekonomske produktivnosti (48,4 posto) te boljoj dostupnosti određenih usluga (19,4 posto).
Socijalna distanca: niska spremnost na bliske odnose
Ove godine prvi je put mjerena socijalna distanca prema stranim radnicima. Rezultati pokazuju nizak stupanj prihvaćanja bliskih društvenih odnosa. Tek 2,4 posto ispitanika želi stranog radnika za prijatelja, 5,7 posto bi ga prihvatilo kao susjeda, a oko 10 posto kao kolegu na poslu. Spremnost na prihvaćanje stranog radnika kao člana obitelji gotovo ne postoji. Najviša razina prihvaćanja bilježi se u radnom okruženju, dok se bliži privatni odnosi rijetko smatraju prihvatljivima.
Sociodemografski obrasci: razlike prema dobi i radnom statusu
Stavovi prema stranim radnicima u većoj su mjeri ujednačeni prema spolu, dobi i obrazovanju, uz nekoliko uočljivih razlika. Mlađi ispitanici nešto češće zauzimaju neutralne ili blago pozitivne stavove, dok stariji ispitanici češće navode sigurnosne razloge nezadovoljstva.
Najizraženije razlike uočavaju se prema radnom statusu. Nezaposleni ispitanici najčešće navode ekonomske i radne razloge nezadovoljstva te su kritičniji od drugih skupina. Zaposleni ispitanici navode slične razloge, ali uz manji intenzitet. Umirovljenici nešto češće ističu sigurnosne teme.
Izjave stručnjaka
dr. sc. Ivan Balabanić, voditelj istraživanja
„U posljednjim mjesecima u javnosti se sve češće raspravlja o utjecaju stranih radnika na položaj domaće radne snage, što se odrazilo i na rezultate istraživanja. Ove godine građani snažnije naglašavaju sigurnosne i ekonomske razloge, dok je naglasak na kulturnim temama manji. Podaci pokazuju i vrlo nisku spremnost građana na uspostavljanje osobnih odnosa sa stranim radnicima, što može stvarati dodatne izazove u procesu integracije.“
dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za istraživanje migracija
„Ovakva istraživanja važna su kako bi se rasprave o stranim radnicima vodile na temelju provjerenih podataka. Uz praćenje stavova građana, važno je pratiti i iskustva samih stranih radnika. Sustavno prikupljanje podataka doprinosi boljem razumijevanju potreba obiju skupina i izradi javnih politika koje odgovaraju stvarnim trendovima.“
