Europski parlament danas glasa o godišnjem izvješću o radu Europske središnje banke, no rasprava je ovaj put puno šira od uobičajenog pregleda monetarne politike. Glasanje se ujedno doživljava kao politički test potpore uvođenju digitalnog eura – novog oblika javnog novca koji bi mogao postati europska alternativa dominantnim američkim platnim sustavima poput Vise i Mastercarda.
U izvješće je, na prijedlog 48 zastupnika, uključen poseban odlomak kojim se podupire ideja digitalnog eura. Iako dokument nema zakonodavnu snagu, njegov ishod javno će pokazati kolika je stvarna politička podrška uvođenju nove digitalne valute unutar Europski parlament.
Što je digitalni euro i kako bi funkcionirao
Digitalni euro zamišljen je kao elektronički oblik gotovine koji bi izravno izdavala Europska središnja banka. Za razliku od kartičnih plaćanja koja se danas oslanjaju na privatne banke i platne mreže, digitalni euro predstavljao bi digitalni „javni“ novac – pandan novčanicama i kovanicama, ali u elektroničkom obliku.
Prema prijedlogu Europske komisije, građani bi imali digitalni novčanik koji bi se mogao koristiti i online i offline, a pojedina plaćanja bila bi dizajnirana tako da se ne mogu pratiti, slično gotovini. Time bi digitalni euro služio kao nadopuna postojećim oblicima plaćanja, a ne kao njihova zamjena.
Ideja je dodatno dobila na težini u kontekstu aktualnih političkih i ekonomskih napetosti između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Većina Europljana danas se u digitalnim plaćanjima oslanja na američke sustave poput Visa i Mastercard, što, prema zagovornicima digitalnog eura, stvara stratešku ovisnost.
Politički zastoj unutar Parlamenta
Iako su države članice već dale potporu prijedlogu kroz Vijeće EU-a, Europski parlament ostaje posljednji suzakonodavac koji se mora jasno odrediti. Upravo tu dolazi do političkog zastoja. Zastupnici koji rade na prijedlogu teško pronalaze kompromis oko konačnog dizajna i opsega digitalnog eura.
Glavni izvjestitelj, španjolski zastupnik desnog centra Fernando Navarrete, predlaže znatno ograničavanje njegove primjene, primjerice isključivo na offline plaćanja. U takvom modelu digitalni euro ne bi predstavljao stvarnu alternativu Visi i Mastercardu, što je izazvalo nezadovoljstvo dijela zastupnika. Očekuje se i podjela unutar Europske pučke stranke, dok su neke krajnje desne stranke otvoreno zatražile potpuno povlačenje prijedloga.
Argument suverenosti i široka politička potpora
U amandmanu o kojem se danas glasa naglašava se potreba za „online i offline digitalnim eurom“ koji bi osigurao univerzalan pristup plaćanjima i smanjio ovisnost o privatnim, neeuropskim pružateljima usluga. Cilj je jačanje europske monetarne suverenosti, smanjenje fragmentacije u maloprodajnim plaćanjima te povećanje otpornosti jedinstvenog tržišta.
Talijanski zastupnik Pasquale Tridico, jedan od predlagatelja, upozorio je da EU trenutačno u potpunosti ovisi o velikim američkim igračima, što Uniju čini ranjivom na političke odluke izvan Europe. Kao primjer naveo je hipotetsku situaciju u kojoj bi SAD jednostrano ograničio pristup europskih građana kartičnim platnim sustavima.
Amandman je privukao potporu zastupnika iz više političkih skupina, uključujući pučane, socijaliste i demokrate, Renew Europe, Zelene i Ljevicu, a potporu je najavila i talijanska stranka Braća Italije. Ishod današnjeg glasanja stoga će biti važan signal o tome ide li Europska unija prema jačanju vlastite digitalne i monetarne neovisnosti – ili će digitalni euro ostati tek ambiciozna ideja bez jasne političke podrške.
