Eurostatovi podaci pokazuju da je u većini država Europske unije u posljednjih dvadeset godina došlo do rasta realnih prihoda stanovništva. Prosječan rast u EU-u iznosi oko 22 %. Istovremeno, dvije zemlje izdvajaju se negativnim trendom: Grčka i Italija, u kojima je realni prihod tijekom istog razdoblja pao.
Kako se određuje realni prihod
Realni prihod obuhvaća sve financijske izvore pojedinca i prilagođava ih promjeni troškova života. To znači da pokazuje koliko se stvarno može kupiti za raspoloživi novac. Zbog toga se koristi kao pouzdan pokazatelj životnog standarda i ekonomske stabilnosti kućanstava.
Kretanja u državama s najvećim rastom
Najveći rast bilježe zemlje koje su u posljednjih dvadesetak godina prošle brzu gospodarsku modernizaciju i integraciju u europsko tržište:
- Rumunjska: +134 %
- Litva: +95,2 %
- Poljska: +91,5 %
- Malta: +89,5 %
- Estonija: +85,4 %
Zemlje srednje i istočne Europe u pravilu su imale nižu početnu bazu i snažan rast produktivnosti, što objašnjava njihove visoke postotke.
Hrvatska: iznadprosječan rast
U istom dvadesetogodišnjem razdoblju Hrvatska bilježi rast realnih prihoda od 55,6 %, što je više nego dvostruko iznad prosjeka Europske unije. Rast se poklapa s procesima približavanja EU-u, jačanjem izvozne orijentacije te rastom plaća u razdoblju nakon ulaska u Uniju.
Zemlje s padom realnih prihoda
Negativan trend bilježe samo:
- Grčka: –5,1 %
- Italija: –3,9 %
U obje zemlje realni prihodi su niži nego početkom 2000-ih, unatoč oporavku nakon financijskih i pandemijskih kriza.
