Hrvatska pošta u suradnji s tvrtkama BitX i Marrow Labs predstavlja sedmu po redu hrvatsku kriptomarku. Kriptomarke su zamišljene kao savršena kombinacija analognog i digitalnog svijeta, a njima Hrvatska pošta filateliji daje novu dimenziju jer ovaj tradicijski sakupljački hobi uvodi u digitalno doba. Na prethodnoj kriptomarki motiv je bio najpoznatiji postolarski šegrt u Hrvatskoj – Šegrt Hlapić i njegova ekipa iz romana, a ove je godine čast pripala petorici veličanstvenih, nogometnim legendama: Bernardu Vukasu, Dražanu Jerkoviću, Zlatku Kranjčaru, Davoru Šukeru i Luki Modriću. Ovo je izdanje realizirano u suradnji s Hrvatskim nogometnim savezom. Nominalna vrijednost bloka iznosi 7,80 eura, a autori su izdanja zagrebački dizajneri Ivana Vučić i Tomislav-Jurica Kaćunić.
Kao i u slučaju prethodnih izdanja hrvatskih kriptomaraka, kako bi se kolekcionarstvo vjerno prenijelo u digitalni svijet, kriptomarke su podijeljene u različite digitalne kategorije s naglaskom na posebnosti i ekskluzivnost. Digitalni motivi naših nogometnih legendi pojavljuju se u pet različitih kategorija: Luka Modrić (2000 primjeraka), Davor Šuker (3000 primjeraka), Zlatko Kranjčar (4000 primjeraka), Dražan Jerković (5000 primjeraka) i Bernard Vukas (6000 primjeraka), što zajedno čini ukupnu nakladu od 20 000 primjeraka.
Osim u poštanskim uredima i na mrežnoj stranici www.epostshop.hr, kriptomarka s našim legendarnim nogometašima može se kupiti i u internetskoj trgovini https://kripto.posta.hr/marka/v7 , u kojoj se može platiti i kriptovalutama. Naravno, fizička se marka može odlijepiti s bloka i iskoristiti za plaćanje poštarine, dok se digitalni primjerak marke može pohraniti u digitalni novčanik.
Tekst pratećeg letka uz prigodne poštanske marke napisao je Damir Dobrinić, urednik nogometne rubrike „Sportskih novosti“
Hrvatske nogometne legende
Bernard Vukas, Dražan Jerković, Zlatko Kranjčar, Davor Šuker i Luka Modrić – pet nogometnih dijamanata Lijepe Naše kojima se svijet divio i čije će nasljeđe u našoj domovini trajati vječno. Petorica velikana na koje Hrvatska zaista može biti ponosna.
Nogometaš Bernard Vukas je Zagrepčanin (rođen 1. svibnja 1927.) koji je slavu stekao u Splitu i postao jedan od najvećih nogometaša u povijesti Hajduka, kao i Hrvatske. S reprezentacijom Jugoslavije osvojio je dva srebra na olimpijskim igrama u Londonu 1948. i Helsinkiju 1952., a 1955. je u prestižnom izboru „Sportskih novosti“ proglašen najboljim sportašem Jugoslavije. Sportaš, ne nogometaš, toliko je bio dobar. S loptom je Bajdo, kako su ga zvali, mogao što poželi. Ovaj je svijet napustio prerano, s nepunih 56 godina, 4. travnja 1983. godine.
Obrnuti put imao je Dražan Jerković, rođen devet godina poslije (6. kolovoza 1936.) u Šibeniku, koji je iz Dalmacije došao u Zagreb. Bio je stroj za golove koji je u dresu Dinama zabijao kao na tekućoj traci. Poseban napadač koji je s Jugoslavijom osvojio srebro na Europskom prvenstvu 1960., a dvije godine poslije, na SP-u u Čileu, s još petoricom igrača podijelio je nagradu za najboljeg strijelca najveće svjetske smotre. Legendarni Draža se nakon igračke karijere okrenuo trenerskim vodama i 1990. postao prvi izbornik samostalne Hrvatske. Preminuo je 9. prosinca 2008. godine.
Prvu utakmicu s Jerkovićem na čelu Hrvatska je imala protiv SAD-a 17. listopada 1990., kada je izbornik kapetansku vrpcu odlučio dati još jednom velikanu – Zlatku Kranjčaru. Veliki Cico bio je zagrebačka legenda (rođen 15. studenog 1956. u Zagrebu), nezaobilazan u nabrajanju najboljih nogometaša glavnoga grada Hrvatske. Bio je predvodnik Dinama koji je 1982. osvojio naslov prvaka bivše države, a potom i snažnoga bečkog Rapida čiji ga navijači još uvijek pamte. I Cico Kranjčar je poslije krenuo u trenerske vode, a klupa hrvatske reprezentacije (od 2004. i 2006.) i njemu je kruna karijere. Ni Kranjčar više nije s nama – zauvijek je otišao 1. ožujka 2021. godine.
Jerković i Kranjčar počeli su ’90. vatrenu priču koja je osam godina poslije pretvorena u broncu. Davor Šuker, Osječanin rođen 1. siječnja 1968., sa svojim je suigračima u ljeto 1998. osvojio treće mjesto na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj i cijelu Hrvatsku bacio u dotad nedoživljenu euforiju. Šuker, najubojitiji strijelac kojeg je Hrvatska ikada imala, sa šest je pogodaka osvojio Zlatnu kopačku na tom mundijalu. Šuker je poslije, od 2012. do 2021., obnašao dužnost predsjednika Hrvatskoga nogometnog saveza. Davor Šuker ostavio je dubok trag u nogometnoj povijesti kao jedan od najboljih napadača svijeta u devedesetima igrajući u najvećim europskim klubovima.
Luka Modrić šlag je na tortu veličanstvene hrvatske nogometne priče. Rođeni Zadranin (9. rujna 1985.), kojeg je kao igrača odgojio Dinamo Zagreb, s 28 osvojenih pehara najtrofejniji je igrač u povijesti najvećega svjetskog nogometnog kluba, Real Madrida, kojeg je i Šuker 90-ih godina prošlog stoljeća bio član. Od debija za Hrvatsku, bilo je to 1. ožujka 2006., bilo je jasno da je riječ o veznjaku koji će u dresu Vatrenih ispisati povijest. Bio je s Hrvatskom na devet najvećih natjecanja, 2018. u Rusiji ju je na mundijalu kao kapetan odveo do srebra, 2022. u Katru do bronce. Najbolji nogometaš svijeta u svim izborima 2018. i najbolji nogometaš kojeg je Hrvatska ikada imala.
