Hrvatska Crkva pokrenula je postupak za proglašenje novih blaženika među vjernicima koji su stradali tijekom komunističkog progona nakon Drugog svjetskog rata. Riječ je o 21 osobi iz Riječke nadbiskupije – 16 svećenika i pet vjernika laika – koje su, prema povijesnim svjedočanstvima, ubijene zbog vjere.
Njihove smrti desetljećima su bile prešućivane, a danas se o njima ponovno govori kroz službenu crkvenu kauzu koja želi rasvijetliti njihovo mučeništvo.
Tko su Riječki mučenici i zašto su ubijeni
Riječki mučenici dolaze iz različitih dijelova Rijeke, Gorskog kotara i Hrvatskog primorja. Među njima su župnici, redovnici, majke obitelji, mladi intelektualci i aktivni vjernici laici. Ono što ih povezuje nije politika, nego činjenica da su ostali vjerni vjeri i savjesti u vrijeme kada je to bilo opasno.
U poratnom razdoblju, komunističke vlasti provodile su sustavni progon Crkve i vjernika. Svećenici su smatrani neprijateljima režima, a aktivni laici „opasnima“ jer su javno živjeli svoju vjeru. Mnogi su uhićeni bez suđenja, mučeni i ubijeni, često potajno i bez obilježenih grobova.
Rijeka u vremenu ideologija i progona
Rijeka je u prvoj polovici 20. stoljeća bila grad snažnih političkih i nacionalnih sukoba. Smjenjivale su se vlasti, ideologije i režimi, a pritisci na stanovništvo bili su veliki. U takvom okruženju brojni svećenici i vjernici pomagali su svima, bez obzira na nacionalnost ili političko uvjerenje.
Mnogi od njih skrivali su progonjene, spašavali Židove, brinuli za siromašne i pokušavali smiriti napetosti u zajednicama. Upravo zbog toga postali su meta nasilja.
Martin Bubanj – lice ove kauze
Nositelj kauze je Martin Bubanj, generalni vikar Sušačkog vikarijata i župnik na Sušaku. Bio je poznat kao blizak narodu, snažan propovjednik i neumorni pastoralni radnik. Nakon uhićenja, prema svjedočanstvima, dijelio je odrješenje svima koji su bili s njim.
Ubijen je 1945. godine, a njegovo tijelo bačeno je u jamu Bezdan u Kostreni. Njegova smrt simbolizira sudbinu mnogih drugih iz ove skupine.
Svećenici ubijani na oltaru, u župnim kućama i na putu
Među kandidatima za blaženike nalaze se svećenici koji su ubijeni dok su se pripremali za misu, u vlastitim župnim domovima ili na putu nakon obavljene pastoralne službe. Neki su prije smrti teško mučeni, drugima su smrtne presude izvršene bez ikakvog postupka.
Jedan je svećenik ubijen tijekom sprovoda, drugi u bolnici, neki su bačeni u jame, a neki otrovani. U svim slučajevima, svjedočanstva govore o mržnji prema vjeri kao glavnom motivu.
Laici koji su stradali zbog vjere
Uz svećenike, u kauzu je uključeno i pet vjernika laika. Među njima su majka obitelji, mladi pjesnik, članovi Katoličke akcije i osobe koje su otvoreno živjele svoju vjeru. Neki su pomagali u spašavanju Židova, drugi su bili aktivni u župnim zajednicama.
Njihove smrti pokazuju da progon nije bio usmjeren samo na kler, nego i na obične ljude koji nisu pristajali odreći se svojih uvjerenja.
Popis 21 kandidata za nove hrvatske blaženike iz Riječke nadbiskupije
1. Martin Bubanj (†1945.)
Generalni vikar i župnik na Sušaku. Uhićen zbog svoje službe i utjecaja među vjernicima. Nakon uhićenja dijelio je odrješenje drugima. Ubijen bez suđenja i bačen u jamu Bezdan.
2. Andrija Loušin (†1937.)
Župnik u Lokvama. Ubijen jer je mlade odvraćao od odlaska u Španjolski građanski rat i javno se suprotstavljao nasilju i ideologijama.
3. Ladislav Šporer (†1941.)
Župnik i dekan u Delnicama. Prepoznat kao snažan organizator crkvenog života. Ubijen dok se pripremao služiti misu.
4. Josip Pretner (†1943.)
Župnik u Liču i promicatelj Katoličke akcije. Nakon mučenja ubijen zajedno s bratom i sestrom jer nije htio napustiti svoju službu i uvjerenja.
5. Juraj Matijević (†1943.)
Župnik u Gerovu. Namamljen lažnim pozivom bolesniku, potom kamenovan do smrti.
6. Zvonimir Milinović (†1943.)
Župnik u Podstenama. Poznat po otvorenim propovijedima. Nakon mučenja, odsječenog jezika i razapinjanja, ubijen iz mržnje prema vjeri.
7. Vjekoslav Gržanić (†1943.)
Župnik u Ravnoj Gori. Ubijen jer je pokušavao zaštititi vjernike i spriječiti nasilje prema Crkvi.
8. Andrija Mavrinac (†1943.)
Svećenik Krčke biskupije i župnik u Korniću. Nakon mučenja bačen u jamu u zaleđu Crikvenice.
9. Stjepan Petranović (†1944.)
Župnik u Bribiru, pisac i publicist. Više puta odvođen i mučen. Umro od posljedica zlostavljanja.
10. Stjepan Horžić (†1945.)
Kapelan i upravitelj više župa. Streljan u Delnicama, prema svjedočanstvima moleći i opraštajući ubojicama.
11. Matija Burić (†1945.)
Župnik u Šmriki, poznat po spašavanju mjesta od razaranja i pomoći Židovima. Ubijen iz mržnje prema vjeri.
12. Viktor Perkan (†1945.)
Župnik i dekan u Jelšanama. Ubijen tijekom sprovoda. Umirućeg su ga prenijeli u župni dom gdje je primio posljednje sakramente.
13. fra Eugen Kukina (†1945.)
Franjevac na Trsatu. Ubijen u bolnici višestrukim ubodima nožem zbog redovničke službe.
14. Srećko Blažević (†1946.)
Župnik i dekan na Jelenju, aktivan u katoličkim društvima. Otrovan u bolnici.
15. Alojzije Kristan (†1947.)
Upravitelj župe Mune. Ubijen na povratku nakon obavljene pastoralne službe.
16. Milan Hlača (†1951.)
Svećenik na liječenju. Prema svjedočenjima otrovan u riječkoj bolnici zbog svoje vjere.
Vjernici laici
17. Nikola Maljac (†1942.)
Član Katoličke akcije, poznat po dubokoj pobožnosti. Brutalno mučen, razapet i ubijen uz izrugivanje vjere.
18. Ladislav Pretner (†1943.)
Brat svećenika Josipa Pretnera. Aktivni laik i suradnik u župi. Ubijen zajedno s bratom i sestrom.
19. Julika Pretner (†1943.)
Sestra Josipa i Ladislava Pretnera. Župna domaćica. Ubijena zajedno s braćom nakon mučenja.
20. Franjo Grabar (†1944.)
Mladi pjesnik i maturant, pomagao u spašavanju Židova. Ubijen na dan mature pred ulazak u bogosloviju, uz riječi oprosta.
21. Marija Jakovac (†1945.)
Majka obitelji iz Mrkoplja. Odvedena pred očima djece i streljana zbog javnog svjedočenja vjere.
