U Gradskoj vijećnici Grada Rijeke održana je međunarodna konferencija „Migracije i migranti: izazovi i odgovori“, u organizaciji Udruge Slobodna Država Rijeka i Coppieters Foundation, uz podršku Primorsko-goranske županije, Società di Studi Fiumani i Zajednice Talijana Rijeka. Skup je okupio znanstvenike, kulturne djelatnike i istraživače iz Hrvatske i inozemstva, koji su kroz niz izlaganja ponudili široki uvid u migracije kao povijesni proces, društvenu činjenicu i politički izazov.
Rijeka kao grad koji identitet gradi susretima
U ime Udruge Slobodna Država Rijeka sudionike je pozdravio Danko Švorinić, istaknuvši simboliku održavanja rasprave upravo u Rijeci.
“Rijeka je grad koji je kroz svoju povijest više puta mijenjao granice, ali nikada nije izgubio sposobnost da prima, razumije i povezuje ljude. Identitet nije nešto zatvoreno i zadano, nego nešto što se izgrađuje u odnosu s drugima”, rekao je Švorinić.
Dodao je da se o migracijama ne smije govoriti samo u brojkama i administrativnim okvirima, nego kao o pričama, domovima i iskustvima koja ljudi nose sa sobom.
Konferenciju su pozdravili i Antonia Luciani (Coppieters Foundation), Enea Dessardo (Zajednica Talijana Rijeka) i Giovanni Stelli (Società di Studi Fiumani), ističući kulturološku i povijesnu posebnost Rijeke u europskom kontekstu.
Migracije između globalnih uzroka i lokalnih posljedica
Damir Grubiša: Migracije u 21. stoljeću kao izazov postkolonijalnoj Europi
Prof. Damir Grubiša postavio je tezu da suvremene migracije nisu rezultat samo ekonomskih razlika, nego povijesnih odnosa moći, ponajprije kolonijalizma i njegovih modernih nastavaka.
Naglasio je da:
• Europa migrante često promatra kao “sigurnosnu prijetnju”
• mediteranski migracijski putevi funkcioniraju kao geopolitičke pukotine
• Sredozemlje je danas postalo “masovna grobnica”, a Europa nijemo svjedoči.
Upozorio je i na normalizaciju novih logora za migrante, što opisuje kao “dramatičan povratak povijesnih praksi koje smo vjerovali prevladanima”. Grubiša smatra da je pokušaj Europe da “zatvori granice” civilizacijski iluzoran:
„Migracije su tok, a ne incident. Tok ne možeš zaustaviti zidom. Možeš ga samo upravljati solidarno, pravedno i ljudski.“
Tado Jurić: Hrvatska ulazi u razdoblje trajnih demografskih promjena
Prof. Tado Jurić iznio je rezultate opsežnog istraživanja o ratnim izbjeglicama iz Ukrajine, tražiteljima azila i ekonomskim migrantima koji dolaze raditi u Hrvatsku. Naglasio je da Hrvatska, gotovo bez rasprave, ulazi u novu migracijsku stvarnost: dok mladi i obrazovani odlaze, istovremeno dolazi sve veći broj stranih radnika.
Jurić upozorava da Hrvatska:
• nema integracijsku strategiju
• nema demografsku viziju
• raspravu vodi u medijskom prostoru straha i predrasuda
Za razliku od Grubiše, koji naglašava globalne povijesne strukture, Jurić naglasak stavlja na domaće društvene posljedice:
„Ako se migracije ne prate jasnom državnom politikom, one oblikuju društvo same, a to najčešće ne vodi smjeru koji želimo.“
Identitet kao živo iskustvo
Milan Rakovac: Migracija kao ljudska konstanta
Književnik Milan Rakovac govorio je o migraciji kao neprekidnom ljudskom iskustvu, posebno izraženom u Istri i na Kvarneru. Naglasio je da migracije oblikuju identitet, jezik i kulturu, te da su osobne priče ključne za razumijevanje povijesnih i suvremenih kretanja.
“Mi smo ponosni mješanci – ne jedno ili drugo, nego oboje”, rekao je. Kroz priče obitelji koje su se selile u Jugoslaviju, Italiju, SAD, Kanadu, Australiju i Brazil, Rakovac je migraciju prikazao kao povijesnu konstantu, a ne iznimku.
Istaknuo je i radikalnu viziju europskog zajedništva:
“Ubiti državu da bismo stvorili Europu. Andorizirati Europu – pretvoriti je u zajednicu, a ne u tvrđavu.”
Eszter Tamaskó: identitet „između redaka“
Eszter Tamaskó istražila je pisma hrvatsko-rackih iseljenika iz Dušnoka u SAD s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Dok su u službenim dokumentima bili upisivani kao Mađari, njihova pisma čuvaju drugačiji identitet.
Tamaskó je objasnila: “U njihovim privatnim pismima, napisanima starim hrvatskim idiomom, identitet nije izgubljen. On živi između redaka, u jeziku doma, obitelji i sjećanja.”
Time se pokazuje da identitet nije ono što piše u registru, nego ono što se čuva u govoru i gesti.
Siniša Tatalović: Demografski pokazatelji nacionalnih manjina u Hrvatskoj – studija srpske zajednice
Izlaganje se bavi dugoročnim demografskim procesima u Hrvatskoj, s naglaskom na srpsku zajednicu. Prikazane su brojčane promjene kroz 20. i 21. stoljeće, uz usporedbu popisa stanovništva. Istaknuo je pad udjela srpske zajednice s približno 18,5% stanovništva 1931. godine na oko 3,2% u današnjim okvirima. Analizirane su promjene dobne strukture, prostorne rasprostranjenosti i društvene vidljivosti zajednice. Posebna pažnja posvećena je institucionalnom okviru manjinske zaštite i važnosti njegove stabilnosti za ukupnu društvenu koheziju.
Marino Micich: Narod u egzilu – počeci udruživanja istarskih, fjumanskih i dalmatinskih egzilanata (1943.–1949.)
Micich opisuje egzodus stanovništva iz Istre, Rijeke i Dalmacije tijekom i nakon Drugog svjetskog rata. Procjenjuje se da je područje napustilo oko 300 tisuća ljudi. Naglašena je važnost udruga prognanika koje su nastajale već tijekom rata i neposredno nakon njega, jer su omogućile organizirano djelovanje i očuvanje kolektivnog identiteta u egzilu. Izlaganje prikazuje povijesne razloge dugotrajnog zanemarivanja ove teme u javnom i akademskom prostoru te njezinu ponovnu afirmaciju nakon 1992. godine.
Giovanni Stelli: Društvo za studije Rijeke od 1923. do obnove u Rimu
Stelli daje pregled povijesti i kontinuiteta djelovanja Društva za studije Rijeke, osnovanog 1923. u Rijeci i ponovo uspostavljenog 1960. u Rimu nakon egzodusa. Posebno se osvrće na rad četvorice istaknutih intelektualaca povezanih s institucijom: Attilija Depolija, Enrica Buricha, Salvatorea Samanija i Giorgia Radettija. Naglašena je uloga Društva u očuvanju kulturne i historiografske memorije riječke zajednice, kao i shvaćanje riječkog identiteta kao kulturnog, a ne teritorijalno-državnog pojma.
Ljubinka Toševa Karpowicz: Analiza izvješća Minority Rights International o palestinskom pitanju (1998.–danas)
Izlaganje nudi pregled načina na koji međunarodne organizacije i institucije predstavljaju palestinsko pitanje kroz izvješća o pravima manjina od 1998. godine do danas. U fokusu je analiza diskursa koji oblikuje percepciju položaja palestinskog stanovništva, njegovog identiteta i statusa u međunarodnom kontekstu. Prikazane su promjene terminologije i normativnih pristupa unutar sustava globalne zaštite manjinskih prava.
Ivan Jeličić: Poslijeratno iseljavanje iz Liburnije i Rijeke
Jeličić razmatra valove iseljavanja iz Liburnije i Rijeke tijekom razdoblja obilježenog političkim pritiscima i fašističkom represijom. Analiziraju se društveni, ekonomski i kulturni čimbenici koji su oblikovali odluke o odlasku te posljedice tih migracija na demografsku strukturu i kulturni krajolik regije. Naglašena je dugoročna vidljivost migracijskih tokova u identitetskim obilježjima lokalnih zajednica.
Róbert Gönczi: Instrumentalizirane migracije i koridor Bengazi–Minsk
Izlaganje analizira instrumentalizaciju migracija kroz nedavno pojačanu zračnu liniju Bengazi–Minsk, čiji je broj letova od početka 2025. naglo porastao. U institucijama EU to se tumači kao potencijalno koordinirana operacija Moskve i njenih saveznika, s ciljem poticanja novog vala neregularnih migracija prema granicama Europske unije.
Gönczi povezuje ovaj obrazac s bjeloruskom krizom 2021., kada je režim u Minsku namjerno usmjeravao migrante prema državama članicama EU-a radi političkog pritiska. U sadašnjem slučaju, Haftarova kontrola Bengazija i postojeće krijumčarske mreže omogućuju sličnu strategiju.
EU ove tokove sve jasnije definira kao oblik hibridnog ratovanja, u kojem se ranjive skupine koriste kao instrument destabilizacije i testiranja otpornosti liberalnih demokracija. Izlaganje razmatra posljedice takvog pristupa na sigurnosne politike i koheziju Europske unije.
Agnieszka Rutkowska: Povijesni čimbenici stavova prema migrantima u Poljskoj
Rutkowska daje pregled povijesnog razvoja multietničnosti, vjerske raznolikosti i zaštite prava različitih zajednica u Poljskoj te njihovog utjecaja na suvremene stavove prema migrantima. Istaknuto je da današnje društvene percepcije nisu odraz nedostatka tradicije suživota, nego rezultat političkih, povijesnih i društvenih iskustava 20. stoljeća. Izlaganje povezuje povijesne obrasce s aktualnim debatama o integraciji i javnim politikama.
Ahmed Burić: Migranti – tko je izvan, a tko unutar žice?
Burić iznosi osobno svjedočanstvo iskustva izbjeglištva tijekom ratnih zbivanja početkom 1990-ih. Fokusira se na emocionalne i identitetske posljedice prisilnog napuštanja doma. Razmatra kako se društva odnose prema izbjeglicama i migracijama te na koji način simboličke i stvarne granice stvaraju razliku između pripadnosti i isključenosti. Izlaganje ističe složenost i trajnost migracijskog iskustva.
John Peter Kraljić: Iseljenička iskustva u Sjedinjenim Državama tijekom Domovinskog rata
Kraljić razmatra valove iseljavanja iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine tijekom Domovinskog rata, s posebnim fokusom na prihvat i uključivanje izbjeglica i doseljenika u postojeće hrvatske i bošnjačke zajednice u Sjedinjenim Državama. Naglašava se kontinuitet između starijih i novijih migracijskih skupina, kao i uloga zajednica u osiguravanju socijalnih mreža, identitetske podrške i integracije.
