Prema najnovijem prijedlogu proračuna, Grad Rijeka planira izdvojiti 340.000 eura za hitnu sanaciju Teatra Fenice, dok se u projekcijama za sljedeću godinu pojavljuje još 100.000 eura. Ukupno, riječ je o čak 440.000 eura javnog novca.
Taj iznos dolazi u velikom raskoraku s dosadašnjim najavama gradonačelnice Ive Rinčić, koja je pred nekoliko mjeseci tvrdila da će za prvu fazu radova biti potrebno “samo” oko 200.000 eura. Sada postaje jasno da će trošak biti više nego dvostruko veći.
Simbol propadanja koji godinama čeka rješenje
Propadanje Teatra Fenice već je desetljećima simbol jedne od najvećih kulturnih i urbanih rana grada. Povijesni objekt, nekoć zamisliv kao središnje mjesto kulturnog života, prepušten je kombinaciji privatnih interesa, stečajnih postupaka i neodgovarajuće zaštite.
Gradonačelnica Rinčić 2025. godine je povukla prvi konkretan potez – 23. rujna Grad Rijeka imenovan je privremenim skrbnikom Teatra Fenice, objekta koji je službeno upisan u Registar kulturnih dobara RH pod brojem Z-823 i čije je stanje svakim mjesecom sve lošije.
Grad privremeni skrbnik, ali vlasništvo ostaje privatno
Iako Grad privremeno preuzima brigu o zgradi, vlasništvo ostaje u rukama privatnog subjekta — Rijeka kino d.d. u stečaju, gdje se kao ključni privatni suvlasnik godinama navodi poduzetnik Mirko Pavičić. Upravo zato, novi financijski plan izaziva dodatne kontroverze.
Naime, prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, troškove koje ima privremeni skrbnik ne snosi Grad, nego vlasnik:
“Troškovi koje je imao privremeni skrbnik snosi vlasnik odnosno nositelj drugih stvarnih prava na kulturnom dobru.” (čl. 100., st. 4.)
Drugim riječima — javni novac ulazi u zgradu u privatnom vlasništvu, bez ikakvih jamstava da će se ti iznosi ikada vratiti u gradski proračun.
Hoće li Grad uopće moći naplatiti troškove?
Pitanje povrata sredstava postaje još složenije s obzirom na činjenicu da stečajna masa Rijeka kina praktički ne postoji — osim same zgrade Fenicea. Ako Grad predujmi novac, ostaje otvoreno pitanje:
- hoće li Grad pokrenuti postupak naplate prema vlasnicima,
- hoće li se sredstva uopće moći vratiti,
- ili će sanacija privatne imovine u konačnici ostati na teret građana.
Fenice između baštine i privatnih interesa
Teatro Fenice nije samo arhitektonska ruševina; on je simbol identiteta grada, prostor koji je desetljećima mogao biti kulturno središte, a postao je upozorenje o tome što se događa kada se privatni interesi stavljaju iznad javnog dobra.
Odluka o imenovanju privremenog skrbnika može imati opravdanu namjeru – spriječiti daljnje propadanje zgrade i zaštititi povijesnu jezgru. Ali činjenica da se pritom javnim novcem sanira imovina multimilijardera moralno je dubiozna i teško obranjiva. Posebno sada, kada se u proračunu pojavljuju iznosi koji su višestruko veći od onoga što su političari ranije najavljivali, što dodatno produbljuje sumnju u stvarne motive i transparentnost cijelog procesa.
Hoće li Fenice napokon dobiti šansu za obnovu ili će i dalje ostati spomenik nejasnim vlasničkim odnosima i administrativnim zavrzlamama — tek treba vidjeti. Ali jedno je sigurno: riječki porezni obveznici zaslužuju odgovore.
