Grad Rijeka je ovih dana najavio povećanje iznosa kazni za komunalne prekršaje — od nepropisnog odlaganja otpada, do zauzimanja javnih površina i parkiranja na zelenim površinama. Podsjetimo, prije par mjeseci portal Rijeka Danas je aktualizirao tu temu s obzirom da Grad Rijeka ima novu izvršnu vlast. O problematici simboličnih kazni pišemo već godinama. Kazne će postati ozbiljnije, ali pitanje koje se sve češće postavlja među građanima glasi: povećava li se istovremeno i učinkovitost onih koji ih izriču — komunalnih redara?
Represija bez učinka
Problem, čini se, nije u samom iznosu kazne, nego u učinkovitosti komunalne represije. Jer, ako redari ne djeluju dovoljno često, ili ako sustav kontrole i naplate nije dovoljno učinkovit, sama visina kazne ne znači mnogo.
Grad Rijeka ima više od deset komunalnih redara, organiziranih po mjesnim odborima (od Škurinja i Turnića do Trsata i Pehlina). Dio njih bavi se nadzorom prekopa javnih površina i građevinskom inspekcijom. Ostatak pokriva čisto komunalne poslove — čistoću, otpad, javne površine i parkiranje.
Što kažu brojke?
Portal Rijeka Danas poslao je Gradu Rijeci upit u prosincu 2024. o tome koliko su komunalni redari doista aktivni na terenu, odnosno koliko je kazni izdano posljednjih godina.
Odgovor Grada pokazuje skromne rezultate:
- Tijekom 2023. godine izdano je 268 mandatnih kazni, ukupne vrijednosti 17.936,91 eura, uz dodatnih 32 prekršajna naloga za neplaćene kazne.
- U 2024. godini (do prosinca) broj kazni još je manji – 210, ukupne vrijednosti 14.133,10 eura, uz 21 prekršajni nalog.
Najviše kazni odnosi se na nepropisno parkiranje na zelenim površinama, zatim na nepropisno odlaganje otpada, a u manjem dijelu na bespravno zauzimanje javnih površina.
Prosjek koji govori sve
Prema službenom popisu, Rijeka ima oko 14 aktivnih komunalnih redara koji nadziru više od 30 mjesnih odbora.
Kad se usporede brojke, ispada da svaki redar izda prosječno 15 do 20 kazni godišnje, odnosno jednu do dvije mjesečno.
Ukupno u 2023. i 2024. redarstvo je izdalo 478 kazni. To je u prosjeku manje od jedne kazne dnevno na razini cijelog grada.
U financijskom smislu, redarstvo je Gradu donijelo oko 32.000 eura, što je gotovo simboličan iznos u odnosu na milijunske troškove komunalnog sustava i čišćenja. U isto vrijeme, Grad Rijeka, odnosno komunalno društvo Čistoća, najavilo je povećanje cijena odvoza otpada za čak 70%, što znači da će teret sustava primarno snositi građani.
Ironija je u tome što učestale prekršitelje — primjerice građevinske tvrtke koje nepropisno odlažu otpad u prirodu — nitko sustavno ne kažnjava. Obični građani plaćaju sve više za uslugu koja bi trebala biti efikasna i pravedna.
Građani masovno prijavljuju, ali kazne stižu jako rijetko
Još 2020. godine, prema službenom izvješću Grada, komunalno redarstvo zaprimilo je 2.280 prijava građana putem platforme Gradsko oko i provelo čak 8.804 kontrole na terenu. Ipak, od tog velikog broja nadzora, izrečeno je tek 246 represivnih mjera.
Već tada je bilo jasno da između prijava građana i konkretnih kazni postoji golemi nesrazmjer. Četiri godine kasnije situacija se, čini se, nije bitno promijenila – prijava ima mnogo, ali rezultata malo.
Gdje su redari kad ih treba?
Ako Rijeka ima više od deset komunalnih redara, a ukupno se izdaje tek nekoliko stotina kazni godišnje, logično se postavlja pitanje: što ti ljudi rade po cijele dane?
Jesu li preopterećeni birokracijom, ili sustav jednostavno ne funkcionira na terenu?
U trenutku kad se Grad suočava s problemom gomilanja otpada, divljih deponija i nagomilanih troškova Čistoće, vidljivost i djelotvornost komunalnih redara postaje važnija nego ikad.
Jer, koliko god se povećavale kazne — ako ih nitko ne izriče, nema tko održavati red. (LD)
