Poznata domaća tiktokerica Lada Kušec Deči, poznata pod korisničkim imenom @sladak, nedavno je na TikToku podijelila video u kojem je opisala svoje iskustvo iz jednog zagrebačkog restorana. Video je izazvao niz reakcija jer je otvorio važno pitanje – kako se u Hrvatskoj odnosimo prema stranim radnicima.
Ladu i njezinu prijateljicu posluživala je konobarica iz Indije koja se, kako kaže, još uvijek ne snalazi najbolje s hrvatskim jezikom. Taj susret izazvao je niz emocija, ali i pitanja o društvenoj empatiji.
Nesporazum oko narudžbe pokazao dublji problem
Sve je počelo s jednostavnom narudžbom – umakom od češnjaka. Budući da konobarica nije razumjela riječ “češnjak”, gošće su pokušale objasniti koristeći englesku riječ “garlic”. Iako je situacija bila trivijalna, otkrila je koliko stresno može biti raditi u stranoj zemlji bez znanja jezika.
Lada je opisala još jedan trenutak kada je tražila dodatni tanjur. Konobarica ponovno nije razumjela. Umjesto da se naljuti, prevela je na engleski i pokazala razumijevanje, što je konobarici puno značilo.
Ljudska toplina koju mnogi ne dožive
Nakon kratke komunikacije, konobarica im je donijela dodatnu hranu koju nisu naručile, uz riječi zahvalnosti: „Vi ste toliko bile dobre prema meni, ovo mi je najbolja interakcija danas.“
Podijeljena mišljenja
Video je izazvao burnu raspravu u komentarima. Dio gledatelja kaže da je važno biti obziran prema stranim radnicima, podsjećajući da su i Hrvati često radili u inozemstvu bez znanja lokalnog jezika:
„Živim u Kanadi i poznajem Hrvate koji ni nakon 30 godina nisu naučili engleski“.
S druge strane, pojedini komentatori smatraju da strani radnici moraju poznavati hrvatski jezik:
„Ne pada mi na pamet govoriti engleski u svojoj državi!“
„Stariji ljudi se ne mogu snaći ako ih poslužuju ljudi koji ne govore hrvatski“ .
Radnici iz trećih zemalja – temelj sustava?
U komentarima se također često spominje gospodarski doprinos stranih radnika. Mnogi korisnici podsjećaju da ti radnici, osim što rade poslove koje domaći često ne žele, kroz svoje plaće pridonose zdravstvu, mirovinskom i poreznom sustavu.
„Bez njih bi se naš sustav raspao. Oni zarađuju za sebe, ali i za sve nas“, istaknula je jedna korisnica.
I naši su bili ‘stranci’
Brojni komentatori podsjetili su kako su i naši djedovi i bake nekoć odlazili u Njemačku i druge zapadne zemlje bez znanja jezika. S obzirom na to, smatraju da bi hrvatsko društvo trebalo pokazati više razumijevanja i empatije prema onima koji danas dolaze raditi u Hrvatsku, često iz nužde i teških životnih okolnosti.
Kaufland i plakati na stranom jeziku
Dodatni primjer kako je društvo podijeljeno oko stranih jezika u javnom prostoru pokazuje i nedavni slučaj s trgovačkim lancem Kaufland. Objavili su plakate na tagaloškom jeziku, koji se koristi na Filipinima, s porukom „Dom je bliže nego što misliš“. Iako su plakati imali hrvatski prijevod, Domovinski pokret ih je prijavio Državnom inspektoratu i Vijeću za hrvatski jezik.
Predstavnici DP-a tvrde da je time narušen Zakon o hrvatskom jeziku jer strani jezik dominira nad hrvatskim. Zanimljivo, isti problem nije prijavljen u slučajevima kada se u oglasima koristi engleski.
