U posljednjih nekoliko godina znanost o demenciji napredovala je brže nego ikad. Dostupni su točniji dijagnostički alati, uključujući i krvni test koji može vrlo pouzdano ukazati na Alzheimerovu bolest, a sve se više razumije uloga životnih navika u razvoju kognitivnog propadanja.
Najnovije izvješće The Lancet Commission donosi još dva važna otkrića: povišen kolesterol nakon 40. godine i neliječeni gubitak vida.
Ova dva faktora pridružuju se popisu već poznatih 12 čimbenika rizika, a zajedno objašnjavaju gotovo polovicu slučajeva demencije u svijetu.
Poznati i novi čimbenici rizika za demenciju
Već utvrđeni modificirajući čimbenici rizika uključuju tjelesnu neaktivnost, pušenje, pretjeranu konzumaciju alkohola, onečišćenje zraka, ozljede glave, društvenu izolaciju, nižu razinu obrazovanja, pretilost, hipertenziju, dijabetes, depresiju i oštećenje sluha.
Najnoviji podaci dodaju još dva elementa:
- neliječeni gubitak vida
- visok kolesterol u srednjoj životnoj dobi
Istraživački tim je analizirao 14 studija o vidu i 27 studija o kolesterolu te ih povezao s većim rizikom od razvoja demencije.
Zašto je vid toliko važan?
Problemi s vidom često se javljaju kod osoba koje već imaju metaboličke rizike poput visokog krvnog tlaka, nekontroliranog dijabetesa ili povišenog kolesterola. To znači da se rizici međusobno nadovezuju.
Vid je ključan za svakodnevno funkcioniranje i stimulaciju mozga. Kada osoba slabije vidi, rjeđe se bavi aktivnostima koje potiču kognitivne funkcije — poput čitanja, rješavanja zagonetki ili druženja. Manje takvih aktivnosti može ubrzati kognitivni pad.
Kako kolesterol utječe na mozak?
Povišeni LDL (“loš”) kolesterol može dovesti do otvrdnuća krvnih žila, uključujući one koje opskrbljuju mozak. Slično djeluju i visoki krvni tlak te loše kontrolirani dijabetes.
Kada su krvne žile oštećene, mozak teže dobiva dovoljno kisika, što dugoročno može oštetiti neurone.
Neurolozi naglašavaju da se kod osoba starijih od 60 godina često vide promjene upravo u dijelovima mozga koji su najosjetljiviji na oslabljenu cirkulaciju. Zbog toga povišen kolesterol ima tako snažnu povezanost s demencijom.
Često se ističe i jedna važna rečenica: “Što utječe na vaše srce, utjecat će i na vaš mozak.”
Kako smanjiti rizik — uloga liječnika i ranih promjena
Jedan od ključnih savjeta stručnjaka jest da svaka osoba ima pouzdanog liječnika obiteljske medicine. On je prva točka kontakta i osoba koja najbolje poznaje vaše zdravstveno stanje te vas može pravodobno uputiti kardiologu, neurologu ili drugom specijalistu.
Liječnik opće prakse ključna je osoba koja prati razinu kolesterola i krvnog tlaka, pravodobno uvodi potrebnu terapiju, upućuje na dodatne preglede kada je to potrebno te potiče promjene životnih navika koje mogu smanjiti rizik od demencije.
Promjenama treba krenuti u srednjoj životnoj dobi, mnogo prije nego što se pojave prvi simptomi demencije.
Testovi i dodatne mogućnosti ranog otkrivanja
Postoje pretrage koje mogu otkriti rane znakove neurodegeneracije ili genetske predispozicije. Obiteljski liječnik može pomoći u odabiru i procjeni takvih testova.
Iako dio slučajeva demencije ima genetsku podlogu, istraživanja pokazuju da se rizik može značajno smanjiti — čak do 40% kod pojedinih vrsta demencije.
Čak i kad je dijagnoza već postavljena, kontroliranje metaboličkih čimbenika može usporiti napredovanje bolesti.
Primjerice, kod osoba s demencijom koje nemaju dodatne metaboličke bolesti, napredovanje je često sporije u usporedbi s onima koji istovremeno imaju visoki tlak, kolesterol ili dijabetes.
Mozak se može mijenjati — u svakoj dobi
Stručnjaci kažu da je mozak izrazito prilagodljiv organ. Bez obzira na to imate li 30, 60 ili 90 godina — ili već živite s dijagnozom demencije — svaka zdrava promjena donosi korist.
Bolja prehrana, više kretanja, kontrola kroničnih bolesti i veća mentalna aktivnost uvijek doprinose zdravlju mozga.
