Zbog sporog napretka u provedbi željezničkih projekata financiranih sredstvima Europske unije, Hrvatska je dio predviđenih sredstava morala preusmjeriti na druge prioritete kohezijske politike, poput priuštivog stanovanja i vodovodne infrastrukture.
Kako se neslužbeno doznaje, tijekom manifestacije EU Tjedan regija i gradova koja se održava u Bruxellesu od 12. do 15. listopada, alokacije su umanjene za projekte Hrvatski Leskovac – Karlovac i Dugo Selo – Novska, koji se ne realiziraju planiranim tempom.
Projekti kasne, novac ide u nove prioritete
Prema dostupnim informacijama, odluka o preusmjeravanju sredstava donesena je kako bi se izbjegao gubitak neiskorištenog EU novca. Iako se pazilo da povučena sredstva ne ugroze završetak već započetih radova, jasno je da će realizacija ključnih željezničkih projekata dodatno kasniti.
“Projekti na željeznici spadaju među one s najvećim kašnjenjem, stoga je bilo logično zahvatiti u njihove budžete”, ističu izvori iz Bruxellesa.
Novac nije problem, nego provedba
Zanimljivo je da se oba projekta financiraju ne samo iz fondova EU-a nego i putem zajma Europske investicijske banke (EIB), ukupne vrijednosti gotovo milijardu eura. To znači da nedostatak financijskih sredstava nije uzrok zastoja, nego da problem leži u operativnoj provedbi i administrativnim preprekama unutar Ministarstva prometa i državne uprave.
Novi model financiranja EU fondova: “tektonske promjene”
Briselska administracija trenutačno je usredotočena i na pripremu novog načina dodjele EU sredstava za razdoblje 2028. – 2034., koje donosi radikalne promjene u strukturi fondova.
“Riječ je o doista tektonskim promjenama. Ni sami ne znamo kako će se to odraziti na administraciju država članica”, rekao je jedan od sudionika briselskih sastanaka.
Umjesto dosadašnjih 500 različitih programa, EU uvodi 27 nacionalnih planova i jedan zajednički “megafond” koji će objediniti gotovo sve izvore financiranja — koheziju, poljoprivredu, pomorstvo, ribarstvo, sigurnost i socijalnu politiku.
