Priča iz Gorskog kotara, u kojoj je neupućeni svećenik proglasio kip Orašara „okultnim simbolom“ i zatražio njegovo uklanjanje s trga, podigla je prašinu diljem Hrvatske. Mnogi se pitaju što Orašar zapravo znači i postoji li uopće ikakva dublja, skrivena ili mračna simbolika. Odgovor je vrlo jednostavan: ne postoji. Orašar nije okultni, nego tradicionalni, povijesno utemeljen i isključivo pozitivan simbol božićnog razdoblja.
Orašar je povijesno nastao kao zaštitnik doma
Drveni orašari pojavili su se još u 17. stoljeću u planinskim i rudarskim krajevima Njemačke – područjima po mnogočemu sličnima Gorskom kotaru. Izrađivali su ih lokalni majstori, a vjerovalo se da donose sreću u kuću, štite domaćinstvo i čuvaju obitelj od nesreće i zlih utjecaja. Upravo zato imaju strogi izraz i vojnički stav: zamišljeni su kao čuvari doma, simbol snage i zaštite, a ne kao bilo kakve mračne figure.
Orašar je tradicionalno bio božićni poklon koji se darovao iz poštovanja i dobre namjere. Njegova uloga bila je vrlo jasna – štititi kuću i donositi blagostanje.
Globalna popularnost počinje s Čajkovskim i baletom “Orašar”
Iako su orašari stoljećima dio srednjoeuropske tradicije, svjetsku slavu donio im je balet „Orašar“ Petra Iljiča Čajkovskog iz 1892. godine. Od tog trenutka Orašar postaje univerzalni simbol božićne čarolije, djetinjeg oduševljenja, topline obitelji i zimskog blagdanskog duha.
Zbog toga ga i danas nalazimo u izlozima, na trgovima i u blagdanskim scenografijama – ne zato što nosi skriveno značenje, nego zato što je postao vizualni zaštitni znak Božića.
Zašto izgleda kao vojnik?
Njegov izgled nema nikakvo mistično značenje. U vrijeme kada su orašari nastali, mnoge drvene figurice bile su izrađivane prema likovima kraljeva, stražara i vojnika. To je bio način da im se da snaga, autoritet i ozbiljnost – upravo zbog uloge zaštitnika doma. Uniforma je samo tradicijski dizajn, a ne poruka.
Što Orašar nije – i nikada nije bio
Unatoč tvrdnjama koje su se pojavile ovih dana, Orašar nema nikakve veze s okultizmom, magijom, ritualima ili poganstvom. U njegovoj povijesti, tradiciji i simbolici ne postoji niti jedan element koji bi sugerirao išta takvo. Njegova uloga je isključivo pozitivna i vezana uz europski folklor, zanatsku tradiciju i blagdanski duh.
Kako je simpatični ukras postao središte rasprave?
Suvremeno blagdansko uređenje ponekad izaziva otpor onih koji smatraju da Božić postaje previše komercijalan ili estetski udaljen od tradicionalne vjerske simbolike. No proglašavanje Orašara „okultnim“ dolazi iz nerazumijevanja njegova povijesnog konteksta. U svim zemljama srednje i zapadne Europe – uključujući one iznimno religiozne – Orašar je prihvaćen kao bezazleni i prepoznatljivi element blagdanskog ugođaja.
