Dana 18. ožujka 1719. godine car Karlo VI. donio je odluku kojom su Rijeka i Trst proglašeni slobodnim lukama Habsburške Monarhije. Ova odluka označila je početak snažnijeg gospodarskog razvoja i otvorila prostor slobodnoj pomorskoj trgovini.
Za tadašnju Rijeku, koja je bila relativno malo lučko središte, ovaj status značio je nagli porast važnosti u prometnom i trgovačkom smislu. Sloboda kretanja robe i brodova privukla je trgovce, potaknula ulaganja i ubrzala razvoj luke.
Razvoj luke i gospodarstva
Status slobodne luke imao je dugoročan utjecaj na razvoj grada. Tijekom 19. stoljeća Rijeka se razvija u modernu luku s naprednom infrastrukturom i sve većim prometom robe. U tom razdoblju nastaju i značajne brodarske kompanije duge plovidbe, što dodatno jača njezin položaj na Jadranu. Sličan razvoj prolazi i Trst, pa oba grada postaju ključne trgovačke točke unutar Monarhije i važne veze prema europskim i svjetskim tržištima.
Vladavina Karla VI.
Karlo VI. bio je jedan od najmoćnijih vladara svog vremena. Kao car Svetog Rimskog Carstva i kralj brojnih zemalja, upravljao je velikim i raznolikim teritorijem.
Njegova vlast protezala se od srednje Europe do juga kontinenta, uključujući južnu Italiju, dijelove Balkana i druga važna područja. Upravo oko 1719. godine njegovo je carstvo doseglo vrhunac teritorijalnog širenja, nakon uspjeha u sukobima s Osmanskim Carstvom.
Pomorske i trgovačke ambicije
Proglašenje slobodnih luka bilo je dio šire strategije jačanja trgovine i pomorske moći. Habsburška Monarhija nastojala se uključiti u globalne trgovačke tokove i konkurirati tadašnjim velikim silama U tom kontekstu 1722. godine osnovana je trgovačka kompanija usmjerena na poslovanje s područjem Indijskog oceana i Dalekog istoka. Time se pokušalo uhvatiti korak s državama koje su već imale razvijene kolonijalne i trgovačke mreže. Zahvaljujući svom položaju i novom statusu, Rijeka postupno prerasta u jedno od najvažnijih lučkih središta na Jadranu.
