Večer 31. listopada, nekada gotovo isključivo zapadnjački običaj, danas je i u Hrvatskoj postala prepoznatljiv dio jesenske atmosfere. Halloween ili Noć vještica obilježava se u školama, klubovima, trgovinama i domovima, a motivi bundeva, duhova i kostura ušli su i u našu svakodnevicu — od dječjih maskenbala do noćnih izlazaka.
Od keltskog Samhaina do suvremenog Halloweena
Podrijetlo Halloweena seže u keltski festival Samhain, kojim se obilježavao kraj žetve i početak zime. Kelti su vjerovali da se u toj noći briše granica između svijeta živih i mrtvih te da duše mogu prelaziti u naš svijet.
S dolaskom kršćanstva, poganski običaji postupno su se spojili s blagdanom Svih svetih (All Saints’ Day), a noć uoči njega nazvana je All Hallows’ Eve – što se kasnije skratilo u “Halloween”.
Američki utjecaj i globalna pop kultura
Iako su korijeni europski, suvremeni Halloween oblikovan je u Sjedinjenim Američkim Državama. Irski i škotski imigranti u 19. stoljeću donijeli su običaj rezbarenja bundeva i prerušavanja, a američka industrija zabave ga je pretvorila u pravi fenomen.
Hollywoodske horor komedije, serije, glazba i društvene mreže učinile su Halloween jednim od najprepoznatljivijih kulturnih simbola globaliziranog svijeta.
Kako je Halloween stigao u Hrvatsku
U Hrvatsku je Halloween ušao krajem 1990-ih i početkom 2000-ih, najprije kroz engleske škole, strane filmove i televiziju, a zatim i kroz trgovačke lance koji su prepoznali priliku za jesensku tematsku prodaju.
Danas se obilježava u vrtićima i školama (najčešće kao dan maskiranja), organiziraju se “Halloween partyji”, a mnogi gradovi, posebno Zagreb, Rijeka, Split i Osijek, nude i tematske ture “duhova”, filmske večeri i prigodne programe u muzejima i knjižnicama.
Između zabave i kritike
Dok mlađe generacije Halloween doživljavaju kao veseli i kreativni događaj, dio javnosti upozorava da je riječ o uvoznom običaju koji potiskuje domaće tradicije poput Dušnog dana i Svih svetih.
Ipak, većina sociologa smatra da su ti običaji kompatibilni: dok Svi sveti potiču na tišinu i sjećanje, Halloween naglašava igru, masku i simbolično suočavanje sa smrću – što zajedno čini bogatiji kulturni mozaik.
Domaći pečat Halloweenu
U posljednjim godinama, mnoge hrvatske zajednice pokušavaju Halloweenu dati lokalni identitet: izrađuju se bundeve s motivima istarskih štriga, priča o riječkim duhova i zagrebačkih legendi o Griču. Time Noć vještica polako postaje i domaća verzija jesenskog festivala, spoj tradicije, mašte i zabave.
