Bugarska 19. travnja 2026. izlazi na osme izvanredne parlamentarne izbore od 2021. godine. Izbori se održavaju u uvjetima dugotrajne političke nestabilnosti i čestih promjena vlada. Do novih izbora dolazi nakon ostavke manjinske vlade Zhelyazkova u prosincu 2025., nakon prosvjeda povezanih s korupcijom i proračunom za 2026. godinu.
Dugotrajna politička nestabilnost
Politički sustav u Bugarskoj posljednjih godina obilježavaju česti prijevremeni izbori i poteškoće u formiranju stabilne većine. Fragmentacija stranaka dovela je do stalnih pregovora nakon svakog izbornog ciklusa, bez dugoročnih rješenja. Takvo stanje pogoduje jačanju novih političkih projekata, ali i održava utjecaj već etabliranih stranaka.
Rezultati anketa i raspodjela snaga
Prema istraživanju Sova Harris (2.–6. travnja), koalicija Progressive Bulgaria predvođena Rumenom Radevom bilježi 33,6 % podrške i oko 98 mandata, što je čini najjačom političkom snagom. GERB–SDS pod vodstvom Boyka Borisova ima oko 19 %, PP–DB 11,2 %, DPS 9,7 %, Preporod 7,8 %, dok je BSP – Ujedinjena ljevica oko izbornog praga od 4 %.
Parlament bez jasne većine
Prema trenutnim projekcijama nijedna politička opcija nema kapacitet za samostalno formiranje vlade. To otvara prostor za dugotrajne pregovore i nestabilne koalicijske aranžmane. Politička fragmentacija znači da će postizanje dogovora među strankama biti presudno za funkcioniranje vlasti nakon izbora.
Rumen Radev vodi po anketama
Rumen Radev, bivši predsjednik koji je u siječnju 2026. napustio dužnost, sada vodi koaliciju Progresivna Bugarska koja vodi po anketama. Dio javnosti ga vidi kao nekoga tko je preblizak Rusiji, posebno zbog njegovih stavova o sankcijama, odnosu prema eurozoni i načinu na koji govori o ratu u Ukrajini. S druge strane, mnogi ga podržavaju jer se fokusira na borbu protiv korupcije i socijalna pitanja, što je glavna poruka njegove kampanje.
Politički smjer nakon izbora
Bugarska ostaje podijeljena između proeuropskih i suverenističkih političkih opcija. Ishod izbora imat će izravan utjecaj na tempo europskih integracija, reforme pravosuđa, ekonomsku politiku i vanjskopolitičko pozicioniranje zemlje unutar Europske unije i NATO-a. Nakon izbora očekuje se dug period pregovora bez jasnog političkog pobjednika.
