Prije nekoliko tjedana mediji i društvene mreže brujali su o mladoj velikoj bijeloj psini u Jadranu. No znanstvena analiza pokazala je da je riječ o atlantskoj psini (Lamna nasus), sasvim drugoj vrsti.
Alen Soldo sa splitskog Sveučilišta upozorava da fotografije i objave s društvenih mreža često nisu dovoljno pouzdane. Loša kvaliteta snimki, nejasni detalji i nedostatak informacija o veličini jedinke ili lokaciji mogu lako dovesti do pogrešne identifikacije.
Velika bijela psina – rijetki stanovnik Sredozemlja
Velika bijela psina (Carcharodon carcharias) jedna je od najpoznatijih i najugroženijih vrsta u Sredozemnom moru. Svaki njezin susret odmah privlači pažnju medija i javnosti, što ponekad vodi do brzih, ali netočnih objava.
U slučaju iz Jadrana, pogrešku su napravile osobe koje nisu prepoznale ključne anatomske značajke, poput zubi. Rezultat je bio članak u znanstvenom časopisu koji je nepravilno opisao vrstu.
Fotografije s društvenih mreža nisu zamjena za terenska istraživanja
Sve je češći trend da se zahtjevna terenska istraživanja pokušavaju zamijeniti objavama s društvenih mreža. Za razliku od klasičnih istraživanja, ovakvi podaci često nemaju sve potrebne informacije i mogu biti spekulativni.
Takve pogreške utječu na karte rasprostranjenosti ugroženih vrsta i mogu stvoriti lažan dojam o oporavku populacije. Za kritično ugrožene vrste, poput velike bijele psine, i mali broj netočnih zapisa može mijenjati percepciju znanstvenika i javnosti.
Građani mogu pomoći, ali pod stručnim okom
Opažanja ribara, ronilaca i drugih zaljubljenika u more mogu biti izuzetno vrijedna. Ključno je da se takvi podaci pravilno dokumentiraju i provjere stručnjaci.
Kada se brzina objave i atraktivnost nalaza stave ispred znanstvene preciznosti, pogreške postaju neizbježne, a narativi o očuvanju prirode grade se na nesigurnim temeljima.
