Pitanje statusa crvene petokrake u Europskoj uniji ponovno je postalo aktualno nakon što je sudionik riječkog antifašističkog marša zaradio prekršajnu prijavu zbog nošenja jugoslavenske zastave. Rasprava se odmah proširila i na europsku razinu, posebno na čestu tvrdnju da je EU petokraku „poistovjetila“ s fašističkom simbolikom. Međutim, stvarnost je znatno složenija i ne dopušta tako jednostavne zaključke.
Europski parlament je 2019. donio rezoluciju kojom osuđuje sve totalitarne režime 20. stoljeća, uključujući nacizam, fašizam i komunizam. Dokument naglašava važnost sjećanja na žrtve i potiče države članice da uklanjaju simbole koji glorificiraju totalitarne režime iz javnog prostora. Ipak, rezolucija nije zakon i ne stvara nikakvu obvezu koja bi automatski zabranila ili kriminalizirala komunističku simboliku u cijeloj Europskoj uniji. Nigdje u tom tekstu ne stoji da je crvena petokraka pravno izjednačena s fašističkim simbolima niti je definirana kao simbol koji nosi zakonsku zabranu.
Različite prakse diljem EU: od potpunih zabrana do potpune slobode
Praksa u EU stoga je vrlo raznolika. Države koje su bile izravno izložene represiji komunističkih režima, poput Mađarske, Litve, Latvije i Estonije, same su donijele zakone koji zabranjuju ili ograničavaju javno isticanje komunističkih simbola. U tim zakonodavstvima petokraka se tretira kao simbol totalitarizma, zajedno s drugim obilježjima prošlih režima. No u velikoj većini zapadnoeuropskih zemalja petokraka je legalna i ne smatra se zabranjenim simbolom. U zemljama poput Italije, Francuske, Španjolske i Njemačke, iako se strogo kažnjava nacistička ikonografija, komunistički simboli najčešće se tretiraju kao dio političkog izraza, sve dok se ne koriste za poticanje nasilja ili mržnje.
Hrvatski pravni okvir: petokraka nije zabranjena
U Hrvatskoj pravna situacija je jasna. Ne postoji nikakav zakon koji bi zabranio crvenu petokraku, niti postoji sudska praksa koja bi je definirala kao simbol izjednačen s fašističkim obilježjima. Unatoč političkim i povijesnim podjelama, petokraka nije zakonski problematična. Jedino što može dovesti do prekršajnog postupka jest procjena policije da je u određenom kontekstu izazvala „narušavanje javnog reda i mira“ ili „uznemirenost građana“. To je široka i često neprecizna kategorija, a upravo na temelju nje i podignuta je prijava nakon riječkog marša.
Zašto EU nema jedinstvenu regulativu?
Razlog izostanka jedinstvene europske regulative jednostavan je: EU je sastavljena od država s vrlo različitim povijesnim iskustvima i političkim identitetima. Zemlje zapadne Europe gledaju na petokraku kao na simbol radničkog pokreta i antifašizma, dok zemlje istočne Europe u njoj vide obilježje represije i okupacije. Zbog toga EU institucije rijetko donose propise kojima se diraju simboli i povijesna sjećanja; ti su procesi prepušteni svakoj državi pojedinačno.
Petokraka nije „fašistički simbol“, ali jest politički teret
Zaključak je stoga jasan. Crvena petokraka u Europskoj uniji nije univerzalno zabranjena, niti je pravno izjednačena s fašističkom simbolikom. U nekim državama jest ograničena kao simbol komunističkog totalitarizma, u drugima je potpuno legalna i zaštićena slobodom izražavanja, a u Hrvatskoj nema nikakav status zabrane. Simbol ostaje politički i povijesno opterećen, ali ne i protuzakonit.
