Kosovski premijer u tehničkom mandatu Albin Kurti reagirao je na zahtjev Specijaliziranog tužiteljstva u Haagu da se četvorici bivših čelnika Oslobodilačka vojska Kosova izreknu kazne od po 45 godina zatvora. Kurti je poručio da takav zahtjev „nema uporište u prihvaćenim međunarodnim standardima kažnjavanja“ te da je OVK „vodila pravedan rat“.
Kako prenosi portal KoSSev.info, Specijalizirano tužiteljstvo u Haagu danas je zatražilo dugotrajne zatvorske kazne za Hašima Tačija, Kadrija Veseljija, Redžepa Seljimija i Jakupa Krasnićija, optužene za ratne zločine tijekom sukoba na Kosovu i u Albaniji 1998.–1999. godine. Taj je zahtjev izazvao snažne reakcije političara i javnosti u Prištini, uz osude suda i Srbije te isticanje uloge OVK.
Glavna tužiteljica Kimberli Vest u završnoj je riječi navela da dokazi izvedeni tijekom suđenja potvrđuju kaznenu odgovornost optuženih, ocijenivši ih „protagonistima udruženog zločinačkog pothvata“ s ciljem preuzimanja kontrole nad Kosovom. Prema njezinim riječima, mete napada bili su Srbi, Romi i Albanci proglašeni „kolaboracionistima“, uključujući i članove Demokratskog saveza Kosova Ibrahima Rugove. Vest je dodala da su optuženi bili ključni članovi Glavnog stožera OVK te da su zapovjednici operativnih zona dobivali izravne naredbe, osporivši tvrdnje obrane.
U reakciji objavljenoj večeras, Kurti je naglasio da je „moralna i povijesna suština oslobodilačke borbe u opstanku i dostojanstvu naroda“, ocijenivši da je OVK vodila „pravednu, obrambenu i zaštitničku borbu“ u okolnostima, kako je naveo, „surove okupacije“. Upozorio je da se izdvajanjem pojedinačnih radnji iz povijesnog i političkog konteksta „izobličuje istina i značenje te borbe“.
„Nikada nismo imali plan istrebljenja bilo kojeg drugog naroda niti civila. Današnji zahtjev Tužiteljstva u Hagu za kazne od po 45 godina zatvora za svakog od optuženih ne zasniva se ni na jednom prihvaćenom međunarodnom standardu kažnjavanja“, poručio je Kurti. Dodao je da Tužiteljstvo, po njegovu mišljenju, „u potpunosti ignorira kontekst rata na Kosovu“, nastojeći pitanje smjestiti u „pravni vakuum“.
Zaključno je poručio da će institucije Kosova „nastaviti braniti činjeničnu i povijesnu istinu, vrijednost i dostojanstvo borbe za slobodu“, suprotstavljajući se, kako je rekao, svakom pokušaju njihova iskrivljavanja.
