Početkom devedesetih u središtu Gospića minirana je skulptura Nikole Tesle, rad Frana Kršinića. Ostatke skulpture skupio je riječki umjetnik prof. Žarko Violić te ih dopremio u Rijeku, a do 1999. nalazili su se u dvorištu scenografske radionice HNK “Ivana pl. Zajca”. Tada je kipar Željko Kranjčević u sklopu likovne akcije riječkih umjetnika predložio da se ostatci postave pred zgradu Poliklinike riječkog KBC-a te da se tako pokuša potaknuti javnost za ponovno vraćanje skulpture na njezino mjesto. Mjerodavna tijela u Rijeci nisu prihvatila Kranjčevićevu ideju, a ostatci Tesline skulpture su predani Gliptoteci HAZU.
Nekoliko godina kasnije, 9. rujna, 2004. u galeriji O.K. Multimedijalnog centra “Palach” a u sklopu Festivala nove umjetnosti FONA na kojem se predstavlja stvaralaštvo riječkih umjetnika 90-ih godina prošloga stoljeća, izložena je dokumentacija akcije “THNHT 1999. – Tesla Nikola na hitnom traktu”, kojom se željelo vratiti miniranu skulpturu Nikole Tesle u Gospić.
Poslije izložbe u Palachu i velike medijske pažnje tadašnji Ministar kulture RH Božo Biškupić traži da se hitno izradi replika skulpture te se otisak radi u Beogradu jer je to jedno od dva mjesta na kojima se nalazi Kršinićeva skulptura (drugo su Nijagarini slapovi). Nakon toga priča o skulpturi pada u zaborav, a nova skulptura već pet godina skuplja prašinu u skladištu. Ipak, priču je ponovno zakotrljao Damir Čargonja Čarli, dugogodišnji ‘spiritus movens’ riječke nezavisne scene koji je na facebooku pokrenuo inicijativu da novi dom skulpture Nikole Tesle postane Rijeka.
– Cilj je bio da se Tesla vrati u Gospić. Novi odljev brončanog kipa, od 2014. stoji u skladištu Ljevaonice umjetnina Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje čeka povratak u Gospić koji to očito ne želi. Može li možda Rijeka biti novi dom Kršinićevog Nikole Tesle, pita se Čarli.
Na potezu su sada gradske institucije, a za komentar smo pitali predsjednika Odbora za kulturu riječkog Gradskog vijeća Zvonimira Peranića.
– Informiran sam o incijativi koja, zapravo, umjetnički i društveno propituje stvaranje, kreaciju i nasilje unutar pojedinih zajednica. Priča je to koja ima svoje izdanke u prošlome tisućljeću, a očigledno je aktualna i danas. Kao i do sada Odbor za kulturu raspravlja o mnogim temam izvan onih koje se nalaze na sjednicama Gradskoga vijeća. Najvjerojatnije ćemo uskoro raspravljati i o ovoj temi, zaključio je.
