Riječke tržnice, nekoć živahna središta gradske svakodnevice, danas su tek blijeda slika svoje prošlosti. Nekada su bile mjesta susreta, trgovine i razmjene priča, a sada ih polako, gotovo neprimjetno, prekrivaju slojevi zapuštenosti. Posebno je bolna sudbina tržnice Brajda – prostora koji je desetljećima bio prepoznatljiv dio urbanog života, a danas nestaje pred očima građana.
Takvo stanje, kažu iz udruge Pravda Istina Odgovornost, rezultat je dugogodišnje nebrige, lošeg planiranja i izostanka jasne strategije razvoja grada.
Primjeri iz svijeta i Hrvatske
U Münchenu, Viktualienmarkt živi i cvjeta još od 1611. godine. Redovita ulaganja i estetska briga pretvaraju je u mjesto druženja, uživanja i šetnji. Pod krošnjama stabala nalaze se drvene klupe i restoranski stolovi, a fontane dodaju šarm cijelom prostoru.
Sličan primjer nalazimo u Varaždinu, gdje gradska tržnica dobiva redovita ulaganja, a prostor se nakon radnog vremena zaključava radi reda i sigurnosti. Nedavno je obogaćena novom skulpturom.
Rijeka bez strategije i vizije razvoja
Rijeka, nažalost, nije prepoznala vrijednost svojih historicističkih tržnica – Riječke i Brajde. Ove arhitektonske ljepotice iz zlatnog doba riječkog razvoja danas su zapuštene i prepuštene propadanju. Nedostatak jasne kulturne i razvojne strategije, kao i loše prilagođavanje novim društvenim okolnostima, doveli su do gubitka mnogih gradskih vrijednosti.
Slučajevi poput projekta Porto Baroš pokazuju kako velike najave nerijetko završe bez stvarnih rezultata. Umjesto procvata centra grada, svjedočili smo prodaji povijesnih dizalica u staro željezo.
Tržnice i održivi razvoj
U Europskoj uniji, tržnice imaju važnu ulogu u održivom razvoju i povezivanju sela s gradom. One potiču lokalnu proizvodnju, prirodni uzgoj i distribuciju domaćih proizvoda. OPG-ovima treba osigurati poticaje i povlastice, uz uvjet da proizvode plasiraju na gradske tržnice.
Modernizacija riječkih tržnica mogla bi uključivati klimatizaciju ribarnice, uređenje vanjskog dijela s fontanama i stvaranje šetališta sa štandovima na kojima se nude autohtoni proizvodi. Važno je izbjeći pretvaranje tržničkih paviljona u još jedan niz barova, s obzirom na to da u okolici već postoji dovoljan broj kvalitetnih ugostiteljskih objekata.
Simboličan gubitak – odlazak Brajde
Tržnica Brajda, nekad živo središte, danas je još jedan simbol urbanog propadanja. Sve manje stanovnika u centru, nepostojanje jasnog koncepta razvoja i zanemarivanje kulturne baštine ostavljaju gorak okus. Umjesto revitalizacije, svjedočimo postavljanju zahrđalih kontejnera u središtu grada dok historicističke građevine tržnica ostaju u sjeni zaborava, zaključuje udruga u svom komentaru.
