Postblagdanski sindrom nije dijagnosticiran kao pravi sindrom, ali to je tegoba koja je zajednička mnogim ljudima. Kako pobijediti tu tugu koja obuzima duh i tijelo?
Praznici su gotovi
Praznici su prošli. Bliži se povratak u ured ili školu i obuzima vas tuga. Takozvani “sindrom nedjeljnog poslijepodneva”, u kojem se čini da toliko željeni vikend, ionako kratak sam po sebi, postaje još kraći, mogao bi se primijeniti i na ovaj trenutak za objašnjenje tjeskobe oko povratka na posao.
Već nakon ručka počinjemo zabrinuto razmišljati o sljedećem danu, ponedjeljku. Pomisao na novi radni tjedan i sav stres koji on nosi, neugodne situacije koje se mogu doživjeti u uredu, čine da se ponedjeljak čini kao zastrašujući dan.
Ako zatim taj osjet pomnožimo s vrlo velikom potencijom, dobivamo povratni sindrom, koji se često poklapa s prvim danima rujna, ali se može dogoditi i krajem božićnih praznika. Ako i vi stalno ponavljate “Želim se vratiti na odmor”, možda vam ovaj članak može pomoći da ponovno udahnete i pronađete motivaciju u svojim danima.
Evo 8 praktičnih savjeta koji će vam pomoći u borbi protiv tjeskobe oko povratka na posao:
- Voliš li svoj posao? Posvetite 20 minuta, barem jednom mjesečno, razmišljanju o tome što vam se ne sviđa u vašem poslu, ali i što vam se sviđa, kako biste bolje razumjeli svoj radni kontekst.
- Motivacija na poslu: Posvetite 10 minuta, jednom tjedno, onome što smatrate pozitivnim u svom poslu. Tako da ga uvijek pokušavamo malo poboljšati.
- Poboljšajte svoj rad: Posvetite 10 minuta, jednom tjedno, razmišljanju o negativnom aspektu i pokušaju da shvatite kako ga možete olakšati i učiniti malo manje neugodnim.
- Poštujte dobre namjere: rujan označava početak novog razdoblja u našim životima. Tijekom cijelog ljeta misao o tome što želite promijeniti bila je jasna i prisutna. Ali sada, kada se vratite u grad, sve izgleda tako teško i nepremostivo i najradije biste te odluke ostavili po strani… ne čini to! Pokušajte donijeti barem dvije od ovih dobrih odluka i primijenite ih u praksu što marljivije možete. Na primjer, ako ste razmišljali o odlasku u teretanu 5 sati tjedno, pokušajte ići barem 3 sata: na taj način potreban je manji napor i obveza bi mogla biti dugotrajnija.
- Ciljevi u malim koracima: Za svaki radni dan pronađite najmanje jedan i najviše tri cilja kojima ćete težiti. Nemojte očekivati da ćete sve moći obaviti u jednom danu, to bi samo bio način da izazovete frustraciju. Za sve treba vremena, ništa ne ide preko noći.
- Briga o sebi: Briga o sebi na svim razinama. Ako radi posla koji obavljate morate satima sjediti i držati koncentraciju, pokušjte pronaći tjelesnu aktivnost kako ne biste zanemarili motorički ili emocionalni dio.
- Zagrlimo se: Zagrlite ljude koje najviše volite svaki dan i ne propustite im pokazati svoju naklonost, to je jednostavan i učinkovit način da se oslobodite stresa.
- Zamolite psihologa za pomoć: Ako ništa od navedenog nije učinkovito ili dovoljno, ili ako želite dublje proniknuti u stvar, uvijek se možete obratiti stručnjaku za psihologiju rada.
A ako vam se u glavi nastave motati slike prošlih praznika, iskoristite to da se oporavite kroz sjećanja, mir, zvukove i spokoj koji ste tada osjetili, prenoseći to u sadašnje vrijeme.
Iskoristimo vrijeme koje smo proživjeli, emocije i učenja koja smo doživjeli, jer kako Shakespeare kaže:
“Kad biste cijelu godinu proveli na odmoru, zabava bi bila jednako stresna kao i rad.” (William Shakespeare iz Henrika IV.)