Kako niti jedna loša vijest ne dolazi samo po sebi tako se i nagovještaj preseljena veterinarske stanice mladog bračnog para iz Vrbovskog u Švedsku poklopio s kritikama rada Regionalno Razvojne Agencije Porin. Najava Župana Komadine o osnutku županijske razvojne organizacije nije mogla dobiti bolji timing.
U politici, barem je to kod nas slučaj, uvijek se nekog drugog okrivljuje za neuspjehe ili se posao vješto prebacuje nekom drugom u dvorište. Trebamo više novaca i nove zakone, to je mantra koja se prodaje kako u Gorskom kotaru tako i u Županiji godinama. Nakon svega postavlja se logično pitanje koja je uloga Župana, županijskih službi, RRA Porin, a na kraju i općina u gospodarskom i socijalnom kolapsu Gorskog Kotara?
Da bi čitateljima donekle približili ovu temu moramo se kronološki vratiti u period 2001-2003 godina.
U to vrijeme u kontekstu priključenja Hrvatske EU u režiji županijskog HSLS radio se projekt razvoja modernog obiteljskog gospodarstva, a ja sam bio autor tog programa. Partner HSLS-u na lokalnim izborima je bio Komadinin SDP. Sagledavanjem činjeničnog stanja došli smo do zaključka da je jedino moguće rješenje, koj, će garantirati uspjeh cijelog projekta, u planskom pristupu razvoja tog segmenta gospodarstva. Od jeftine sječe šuma i prodaje građe/trupaca te turizma Gorski kotar ne može opstati.
Razvoj modernih obiteljskih gospodarstava (farmi krava) i razvoj sekundarnih i tercijalnih djelatnosti koje ih prate, Gorski kotar bi osigurao dovoljno novca za održivi ekonomski razvoj što bi spriječilo njegovu depopulaciju.
Hrvatska godišnje konzumira 900 tisuća tone mlijeka od čega danas uvozimo više od 50% svojih potreba.
Strategija je bila da se GK-u dodijeli kvota od 30-50 tisuća tona mlijeka i da se onda područje podijeli na blokove (farme) iz kojih će onda ispasti individualne kvote .
Težilo se kvoti od cca milijuon litara, a zbog rentabilnosti proizvodnje to je trebalo postići sa što manje krava. Broj krava također tako određuje i veličinu gospodarskog zemljišta (ekološke norme).
Evropske zemlje imaju prosječnu proizvodnju mlijeka 4500 l po kravi, a vodeće su Švedska 7900 l, Danska 7100 l i Nizozemska sa oko 7000 l. U Evropi godišnje po stanovniku se proizvede oko 200 l.
U vrlo kratkom periodu trebalo je premostiti tu tehnološku i stručnu inferiornost u odnosu na zapadnoevropske farmere, a za to je bio predviđen i pilot projekt gdje bi se farmeri obučavali.
Da ne ulazimo previše u stručne detalje, individualni projekti mladim obiteljima trebali su se nuditi po modelu “gotovih paketa”, a bili bi pripremljeni od županijskog projektnog tima s Porinom na čelu uz potporu Jedinica Lokalne Samouprave.
Eto to je način na koji bi trebali djelovati županijske razvojne službe i Regionalna Razvojna Agencija. Analitički, studiozno, ciljano i fokusirano na uspjeh. Taj program i takav pristup nalazi se sada u Gospodarskog programu Liste za Rijeku.
Zašto 2002-2003 nismo krenuli tim putem nego je definirani projektni program za Gorski kotar završio u nečijoj ladici? To bi trebalo pitati našeg Župana Komadinu. Na tragu tog iskustva, tko nam garantira da nova agencija neće biti u debelom hladu kao i ona prva? (boris bradarić)
