Saborska zastupnica Sandra Krpan (Klub SDP-a) u današnjem je obraćanju u Hrvatskom saboru izrazila ogorčenje zbog suspenzije troje studenata Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji su sudjelovali u prosvjedu protiv školarina.
Krpan je pozvala dekana Domagoja Tončinića da povuče odluku o suspenziji i započne dijalog sa studentima.
“Mi u Klubu SDP-a podržavamo te studente, podržavamo njihovu hrabrost, njihovu društvenu odgovornost i solidarnost. Pozivamo dekana Filozofskog fakulteta da sjedne sa studentima za isti stol”, poručila je Krpan.
Dodala je kako je nedopustivo da se mlade kažnjava zbog izražavanja stava:
“Umjesto da ih se pohvali i ohrabri, njih se nepotrebno kažnjava. Umjesto dijaloga slijedi suspenzija, umjesto razgovora – zabrana školovanja. Kakvu poruku time šaljemo mladima? Da šute i trpe, da ne postavljaju pitanja, da ne izražavaju svoj stav jer će završiti izvan učionice?”, upitala je zastupnica.
“Cilj je očistiti javni prostor od kritika”
Podsjetimo, troje studenata Filozofskog fakulteta dobilo je privremenu zabranu polaganja ispita i sudjelovanja u nastavi dok stegovni sud ne donese odluku, jer su, prema optužbi, “stvarali buku i prekinuli sjednicu fakultetskog vijeća”.
Zastupnica Draženka Polović (Klub Možemo!) također je u Saboru osudila prijetnje upućene novinaru i književniku Jurici Pavičiću, poručivši da “to više nisu izolirani incidenti, nego obrazac koji napada slobodu izražavanja”.
“To je ideološki konstruiran proces koji identificira mete – one koji misle autonomno – i stvara atmosferu koja normalizira verbalno i fizičko zastrašivanje”, rekla je Polović.
HDZ: “Možemo! provodi modus operandi jugoslavenskih komunista”
S druge strane, zastupnica Zdravka Bušić (HDZ) osvrnula se na preimenovanje nekoliko zagrebačkih ulica i prozvala gradsku vlast za “brisanje povijesnog identiteta”.
“Vidimo isti modus operandi kao kod ideoloških sljednika jugoslavenskih komunista – radikalno lijeve grupacije koja se zove Možemo!. Oni vrše memoricid i kulturocid”, kazala je Bušić, dodajući da su osobe čije su ulice preimenovane “branile hrvatske interese i samobitnost naroda”.
Ova saborska rasprava ponovno je otvorila pitanje slobode izražavanja i političkog pritiska u akademskim i kulturnim institucijama.
