Oporbena stranka desnog centra Tisza dodatno je povećala prednost nad vladajućim Fideszom premijera Viktora Orbána, pokazuje najnovije istraživanje ugledne mađarske agencije Median provedeno uoči parlamentarnih izbora 12. travnja. Riječ je o prvom izbornom ciklusu u kojem se Orbán, nakon 16 godina na vlasti, suočava sa snažnim i rastućim izazivačem.
Prema anketi, Tisza pod vodstvom Pétera Magyara uživa potporu 55 posto odlučnih birača, što je porast u odnosu na 51 posto u siječnju. Fidesz je u istom razdoblju pao s 39 na 35 posto, čime je razlika između dviju stranaka među odlučnim biračima narasla na 20 postotnih bodova. U ukupnoj populaciji Tiszu podupire 42 posto birača, a Fidesz 31 posto.
Tisza vraća zamah, Fidesz gubi potporu
Analitičari Mediana navode da je Tisza nadoknadila usporavanje iz jeseni te ponovno stekla snažno samopouzdanje i politički zamah kakav je imala prošlog ljeta. Stranka osnovana tek 2024. uspjela je u kratkom vremenu privući dio razočaranih birača vladajuće stranke, unatoč mjerama koje je Orbánova vlada najavljivala kako bi ublažila posljedice trogodišnje ekonomske stagnacije.
Osim dviju vodećih stranaka, jedino još krajnje desna stranka Mi Hazánk prelazi izborni prag, s potporom od šest posto odlučnih birača. Za ulazak u mađarski parlament potrebno je najmanje pet posto glasova.
Orbán i dalje vjeruje u pobjedu
Unatoč nepovoljnim trendovima u većini neovisnih anketa, Fidesz se poziva na istraživanja koja mu i dalje predviđaju pobjedu. Kritičari pak tvrde da su takve ankete često povezane s institucijama bliskima vlasti.
Sam Orbán na nedavnom predizbornom skupu poručio je da ankete pokazuju kako Fidesz može pobijediti u 65 do 70 od ukupno 106 izbornih jedinica. To bi bilo znatno manje od 87 osvojenih prije četiri godine, ali potencijalno dovoljno za zadržavanje vlasti.
Mađarski parlament ima 199 zastupnika, od kojih se 93 biraju s nacionalnih lista, a 106 u pojedinačnim izbornim jedinicama, što Fideszu tradicionalno daje prednost zahvaljujući snažnoj lokalnoj infrastrukturi.
Ishod izbora 12. travnja stoga bi mogao imati značajne posljedice ne samo za Mađarsku, nego i za političku ravnotežu u Europi, gdje se Orbán smatra jednim od ključnih lidera suverenističke i nacionalno-konzervativne desnice.
