Tijekom ljeta 2024. godine brojni kupači duž Jadranske obale – osobito u Istri i Dalmaciji – neugodno su se iznenadili pojavom guste, sluzave mase u moru, poznate kao morska sluz. Ova pojava izazvala je zabrinutost među stanovnicima i turistima, no tek sada znanstvenici donose jasnija objašnjenja zašto se dogodila i zašto bi se mogla ponavljati.
Znanstvena potvrda: Uzrok je klimatska promjena i neuobičajeni uvjeti
Prema istraživanju koje su proveli stručnjaci Instituta Ruđer Bošković (IRB) i partnerskih ustanova iz Hrvatske i Slovenije, uzrok pojave morske sluzi nije slučajan. Rezultati, objavljeni u uglednom znanstvenom časopisu Estuarine, Coastal and Shelf Science, ukazuju na višestruke faktore – od klimatskih promjena do oceanografskih uvjeta.
Ključne komponente koje su pogodovale razvoju sluzavog sloja uključuju:
- Neuobičajeno tople zime i proljeća – temperatura mora i zraka bila je od siječnja do kolovoza viša za 2 do 4 °C u odnosu na prosjek,
- Visok salinitet – što dodatno potiče razmnožavanje specifičnih mikroorganizama,
- Slaba dinamika mora – mirne vode bez snažne izmjene smanjuju razgradnju organske tvari,
- Povećana prisutnost hranjivih tvari – posebice dušika i fosfora, koji hrane mikroskopske organizme odgovorne za sluz.
Tko stoji iza istraživanja?
Na čelu istraživačkog tima bio je dr. sc. Ivica Vilibić, a u istraživanju su sudjelovali:
- Elena Terzić, Iva Dominović Novković, Irena Ciglenečki, Tamara Djakovac i Bojan Hamer s Instituta Ruđer Bošković (IRB),
- Iva Vrdoljak s PMF-a u Splitu,
- Martin Vojvodić s Nacionalnog instituta za biologiju iz Pirana.
Potpora istraživanju
Projekt je financiran od strane Hrvatske zaklade za znanost, kroz projekt GLOMETS i program MODBOL, uz dodatna sredstva iz programa Interreg Italija–Hrvatska.
Što možemo očekivati u budućnosti?
Iako pojava morske sluzi nije nova, učestalost i intenzitet značajno su porasli posljednjih godina. Znanstvenici upozoravaju kako nas u budućnosti očekuju sve češće epizode ove neugodne pojave, osobito ako se nastave klimatski ekstremi i ako se ne ograniči unošenje hranjivih tvari u more iz kopnenih izvora.
Morska sluz tako postaje još jedan u nizu pokazatelja globalnih klimatskih promjena – i podsjetnik da je stanje našeg mora usko povezano s ljudskim djelovanjem na kopnu.
