Na dan 4.1.2009. odigrati će se iznad same Rijeke mtb bitka za Sv Katarinu ili 1. Zaakovo Aktivno Anektiranje svete Katarine. Naravno, ovog puta samo brojnim ljudstvom na mtb biciklovima a u sklopu 2. Zimske mtb lige IPGŽ. Sveta Katarina, brdo iznad Rijeke, s koje puca pogled na cijeli Kvarner i zaleđe, je pravo remek-djelo vojnog graditeljstva. Podigli su ga Talijani tridesetih godina 20. stoljeća kao dio poznate «linije Ingrid», odnosno «Vallo Alpino».
Legende pričaju da je Sv. Katarina, kao jedno od 6 predviđenih riječkih talijanskih obrambenih fortifikacija, izbušena kao ementaler, te da hodnici koji na njoj započinju, završavaju čak u susjednoj slovenskoj Ilirskoj Bistrici, udaljenoj nekih četrdesetak kilometara od Rijeke. Nekadašnja utvrda Sv Katarina «B» s pogledom na gornji i doljnji tok Rječine se sastoji od niza borbenih položaja za topove i strojnice povezanih podzemnim tunelima iskopanim na dubini od 14 metara koji su omogućavali vojno djelovanje u potpunom okruženju. O kvaliteti izrade (Italiju je to onda koštalo masu milijardi Musolinijevih lira, koje «il Leone» nikada nije oprostio učitelju po zločestoči D`anunzziu) dovoljno govori podatak da Sv. Katarina zapravo nikada nije osvojena. U bitci za Rijeku travnja 1945. godine partizanske jedinice «druga Tita», su nakon velikih gubitaka uvidjele da je Sv. Katarina neosvojiva, pa su je na koncu jednostavno zaobišle i produžile za Trst. Sv Katarina je zauzeta tek kad su Nijemci dali petama vjetra. Nakon toga ,Sv. Katarina je bila dugogodišnje alohtono stanište JNA, sve do konca 1991. , kad je 13.10.1991. nakon poznatog JNA performansa «grom uzrokovao exploziju Barutane na Pulcu», generalisimus Čad sa ostarjelom i zastarjelom JNA napušta, zavavik.
Danas aktivisti MO Braščine – Pulac pokušavaju na tom području urediti memorijalni kompleks smješten uz šetnicu Sveta Katarina – Pulac – Veli vrh koja u dužini od 4,5 kilometra predstavlja pravu riječku zelenu oazu u zaštićenom krajoliku udaljenu samo četiri kilometra od riječkog Korza, te na istom urediti nekoliko biciklističkih, pješačkih i psećih staza.
Postojeću šetnicu i livade među ostacima topovskih gnjezda sada sve više posjećuju brojni biciklisti, ZAAK svakodnevno, sportaši, alpinisti, izletnici, ljubavnici, mlađahni i vremešni parilnici, studenti, etc a nemaju priliku doznati nešto više o toj značajnoj povijesnoj riječkoj lokaciji.
Brežuljci Pulca oduvijek su bili strateška mjesta za vladare grada na Rječini. Nastanjivali su ih još i Iliri koji su ovdje izgradili gradinu i svoja naselja. Od davnine ovo je područje je bilo od izuzetnoga značaja za cijeli kraj.
Nakon desetljeća i stoljeća svojevrsne zatvorenosti zbog vojnog garnizona, područje Pulca treba ponovno vratiti Rijeci, svim Riječanima i «našim» gostima, ali prvenstveno kao zelenu oaza mira, rekreacije i sporta.
Pulac svojom šumom, zelenilom, jogom, ostacima Liburnijskog limesa, talijanskim utvrdama Angheben I i II, utvrdom Monte Lesco pravi je izazov za «Zimske ligaše», kojima je «ZAAK» uz pomoć «Paklenog patuljka» i «cara Williama» postavio jednu prividno ravniju ali nimalo laku stazu od 2200m, potajno se nadajući da će zima donijeti još po koji detaljčić svoje zimobujnosti.
Start je po običaju između 12:28 i 12:31h . Starter će ovaj puta biti Josip Rupčić predsjednik vijeća MO Pulac – Braščine koji se zalaže da Pulac i Sv. Katarina postanu stvarna zelena oaza mira, rekreacije i sporta. Kotizacija za chipove iznosi 15,oo kuna ko i obično. Timing «lap by lap» za one koji ne dođu moći će opet pratiti na www.mylaps.com. Pravilnik se i dalje nalazi na www.adriatic-timing.com gdje će se zatim odmah naći i rezultati a na www.ciklomanija.hr možete blebetati na forumu do mile volje. Bit će nešto sitno za popoti i popapati a nešto će i sami ligaši donijeti. Mapa dolaska sa ucrtanom stazom pojašnjava kako se popeti do starta ZAAKomanije kroz sam Pulac. Da vam olakša dolazak «ZAAK» će dodatno postaviti i strelice pravca dolaska od «Streljane na Drenovi». (Saša Popović)
Riječani nisu svjesni koljiko je ovo područje prekrasno za šetnju i kakovim ljepotama obiluje, poput impozantne građevine mlina Žakalj, kanjona Rječine, ostataka starih fortifikacija iz 2.sv.rata ili ostataka rimskog limesa-obranbenog zida iz doba antike. Od ovog prostora mogao bi se načinit Park prirode, ali ovi buzdovani što vode naš grad nemaju senzibiliteta za takvo što.