Ovogodišnje sedamnaesto izdanje riječkog sajma knjiga i festivala autora „Vrisak“ donijelo je pregršt zanimljivih događanja, ali je posebno obilježeno gostovanjem ruskog disidentskog pisca Borisa Akunina. Autor kriminalističkih romana koji se prodaju u milijunima primjeraka izazvao je veliki interes publike, a s njim su u punoj dvorani Muzeja moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) razgovarali Drago Glamuzina, Goran Glamuzina i Igor Buljan.
Boris Akunin: Zvijezda festivala i ruski disident
Boris Akunin, pravog imena Grigorij Šalvovič Čhartišvili, piše od devedesetih godina, a njegov pseudonim dolazi iz japanskog jezika. Riječ “akunin” na japanskom znači “zlikovac” ili “loš čovjek”, a također je referenca na jednog lika iz japanske književnosti. Akuninovo pisanje, kao i njegova fascinacija japanskom kulturom, učinili su ga jednim od najprepoznatljivijih autora suvremene kriminalističke literature.
Ljubav prema japanskoj kulturi i književnosti
Kao diplomirani japanolog, Akunin je duboko povezan s japanskom književnošću. Njegova strast prema japanskoj kulturi ogleda se i u njegovom radu na prijevodima mnogih klasičnih i suvremenih japanskih djela na ruski jezik. Time je značajno doprinio približavanju japanske književnosti ruskoj čitateljskoj publici, što ga je dodatno istaknulo kao jednog od važnijih književnih prevoditelja i promicatelja japanske kulture u Rusiji.
Disidentski status Borisa Akunina
Boris Akunin nije samo autor popularnih kriminalističkih romana već i glasni kritičar ruskog političkog sustava. Njegova kritika vlasti rezultirala je time da je u Rusiji stekao status disidentskog pisca.
Akunin o budućnosti Rusije
Na pitanje o ratu u Ukrajini i budućnosti Rusije, Akunin je prognozirao dva moguća scenarija:
“Rekao bih da trenutna situacija nija obećavajuća. Rat bi mogao završiti kao neka vrsta pat pozicije, uz česte tenzije na liniji razgraničenja. To bi u praksi izgledalo kao granica Sjeverne i Južne Koreje, samim time bi Ukrajina postala politička granica Zapada uz stalnu opasnost nove invazije od strane Rusije. Kada govorimo o budućnosti Rusije, nažalost, trenutno mogu vidjeti dva moguća scenarija. Oba su loša.
Prema prvom scenariju, Putin uspjeva pronaći izlaz iz sadašnje ratne situacije i Rusija bi postepeno postala neka vrsta “sjevernog Irana”, neka vrsta ruskog šerijatskog režima. Takav će režim biti arhaičan, reakcionaran, bez slobode govora i postepeno će trunuti do konačnog raspada. Drugi scenarij je potencijalno lošiji.
U slučaju da Putin doživi vojni poraz u Ukrajini i kolaps ekonomije, Rusija bi suštinski postala “zapadna Kina”, odnosno satelitska zemlja Kine. Rusija bi u tom slučaju pratila Kinu u svakom koraku. Naravno, postoji uvijek mogućnost da se ova dva scenarija ne ostvare, čuda u Rusiji su se dešavala i ranije. Alternative su mogući državni udar, kao što smo vidjeli pokušaj Evgenija Prigožina prošlo ljeto”.
