Od kada je Dario Hrebak postao gradonačelnik Bjelovara, ovaj grad je postao laboratorij za liberalne ekonomske mjere koje u mnogim slučajevima zvuče revolucionarno za hrvatske prilike.
Pitanje je koliko su Bjelovar i Rijeka usporedivi, i koliko Rijeka može primijeniti bjelovarski primjer. Ipak, rezultati koje postiže Bjelovar su dovoljno dobra referenca za razmatranje dobrih inicijativa koje je taj grad pokrenuo. Predstavljamo neke od njih, uz otvoreni poziv našim gradskim vlastima da razmotre iste.
1) Aplikacija za pregled svih gradskih troškova.
Iako zvuči banalno, transparentnost troškova smanjuje mogućnost za moguće malverzacije i sukobe interesa. U Bjelovaru svaki građanin u svakom trenutku može provjeriti troškove gradske uprave, od putnih troškova do plaća.
Nije tajna da se unazad dosta godina gradska vlast često hvalila transparentnošću gradske uprave, prvenstveno kao rezultat relativno brzih odgovora na upite korisnika.
Stvaranje aplikacije za pregled svih troškova gradske uprave bi predstavljala značajan korak naprijed u smjeru transparentnosti, pogotovo u odnosu na ostale velike gradove u Hrvatskoj.
2) Javni rad za radno sposobne korisnike socijalne pomoći.
Ova mjera je je prvotno uvedena u Bjelovaru, ali i neki drugi gradovi (poput Knina) su slijedili isti put. Ukoliko se netko od korisnika bez opravdanog razloga ne odazove pozivu, Grad će obavijestiti Centar zasocijalnu skrb i tim bi korisnicima, prema Zakonu, trebalo biti ukinuto pravo na socijalnu naknadu.
Mogućnosti za javni rad u Rijeci ima bezbroj, od radova na uređenju Krešimirove ulice, do zelenih površina, Rijeka se bori nedostatkom radne snage, što se osjeća na (ne)kvaliteti pojedinih komunalnih usluga
3) Olakšice za IT Industriju
Bjelovar je uveo niz mjera s kojima namjerava privući IT industriju; kao npr. Davanje zemlje za jednu kunu investitorima koji zaposle preko 10 ljudi, komunalni doprinosi za jednu kunu i komunalna naknada za jednu kunu svim investitorima.
Rijeka je doduše nedavno uvela mjere koje se mogu smatrati dobrim korakom u smjeru pokretanja poslovanja. Raste broj zainteresiranih mladih poduzetnika za besplatni osmomjesečni inkubacijski program i podršku u realizaciji poduzetničke vizije. Ove se godine prijavio rekordan broj sudionika čemu je sigurno pomogao fond nagrada za poticaj najuspješnijih riječkih startupova (amandman Liste za Rijeku na ovogodišnji proračun)
Ipak, previsoka davanja (komunalije, prirez, parafiskalni nameti) čine Rijeku nedovoljno atraktivnom u odnosu na neke druge gradove koji su uveli više olakšica stranim i domaćim investitorima. Za očekivati je da će projekt EPK sljedeće godine “potegnuti” lokalnu ekonomiju povećanom potrošnjom (turizam i trgovina), ali riječ je instant efektu koji može biti poticaj samo pojedinim sektorima. IT industrija je jedna od industrija koja garantira visoka osobna primanja, kvalitetna radna mjesta i dolazak ljudi izvana.
4) Broj zaposlenih u gradskoj upravi
Bjelovar s oko 40.000 stanovnika (podaci iz 2018.) ima gradsku upravu koja zapošljava 78 zaposlenika. Grad Rijeka ima 119.000 stanovnika (podaci iz 2017.) i gradsku upravu koja zapošljava 493 zaposlenika. Iako postoje i ekstremniji slučajevi u Hrvatskoj, činjenica jest da Grad Rijeka ima skupu gradsku upravu koja u nekim segmentima prednjači u Hrvatskoj (nadstandardi u školstvu, privlačenje sredstava europskih fondova i izdavanje građevinskih dozvola) ali se u nekima ne može pohvaliti najboljim rezultatima (čistoća grada i funkcioniranje nekih komunalnih službi)
Želimo čuti tvoje mišljenje, koje od spomenutih mjera bi Rijeka trebala prvo uvesti?
Glasaj u anketi ili ostavi komentar!
Bilogorskoj, ne podravski