Dana 4. svibnja 1980. umro je Josip Broz Tito, dugogodišnji predsjednik Jugoslavije. Njegova smrt označila je kraj jedne ere, a sprovod u Beogradu nekoliko dana kasnije ostao je zapamćen kao jedan od najvažnijih političkih događaja 20. stoljeća.
No Tito nije bio jedini čiji je ispraćaj prerastao granice države. U novijoj povijesti nekoliko je političkih i državnih figura okupilo milijune ljudi i svjetsku političku elitu na svojim pogrebima.
Sprovod koji je spojio Istok i Zapad: Tito (1980.)
Sprovod Josipa Broza Tita bio je jedinstven po svojoj međunarodnoj težini. U Beogradu su se okupile više od 200 delegacija iz oko 120 zemalja, uključujući desetke predsjednika i premijera.
U jeku Hladnog rata, na istom su se mjestu našli lideri suprotstavljenih blokova, što je bio rijedak diplomatski trenutak. Procjenjuje se da su stotine tisuća ljudi bile na ulicama, dok su milijuni diljem zemlje pratili prijenos.
Najmasovniji pogreb u povijesti? Annadurai (1969.)
Pogreb C. N. Annadurai u Indiji često se navodi kao najveći u povijesti, s procjenama koje idu i do 15 milijuna ljudi. Masovnost je bila tolika da su zabilježeni i brojni incidenti u gužvi.
Kairo na rubu kaosa: Nasser (1970.)
Smrt Gamal Abdela Nassera izazvala je nezapamćenu tugu u arapskom svijetu. Na ulicama Kaira okupilo se oko pet milijuna ljudi, a masa je u više navrata probila sigurnosne kordone.
Globalni događaj modernog doba: Ivan Pavao II. (2005.)
Sprovod Pape Ivana Pavla II u Rimu okupio je oko četiri milijuna ljudi, uz milijarde gledatelja diljem svijeta. Bio je to jedan od prvih istinski globalnih medijskih pogreba.
Tuga cijele nacije: Indira Gandhi (1984.)
Nakon atentata na Indiru Gandhi, Delhi je bio preplavljen milijunima ljudi. Pogreb je održan u atmosferi duboke političke krize i nasilja koje je uslijedilo.
Evita i emocija mase (1952.)
Oproštaj od Evite Perón okupio je milijune Argentinaca koji su danima čekali kako bi odali počast jednoj od najkarizmatičnijih političkih figura zemlje.
Više od brojki
Iako se neki pogrebi izdvajaju po rekordnim brojkama, drugi – poput Titovog – ostali su zapamćeni po političkom i simboličkom značaju.
Na današnji dan, 46 godina nakon smrti, jasno je da Josip Broz Tito ostaje jedna od rijetkih figura čiji je ispraćaj okupio svijet podijeljen ideologijama – barem na nekoliko sati.
Pitanje koje se nameće i danas: mogu li suvremeni političari uopće više izazvati takvu vrstu globalnog odjeka ili su takvi trenuci zauvijek ostali u prošlom stoljeću?
