Hrvatska se posljednjih godina pretvara u jednu od najbrže rastućih ekonomija u Europi, a pojedini strani mediji već je nazivaju „balkanskim tigrom“. U analizi češkog izdanja poslovnog magazina Forbes navodi se da je zemlja nakon dugog razdoblja stagnacije doživjela snažan oporavak, potaknut infrastrukturom, ulaskom u Schengen i uvođenjem eura.
Autor Marek Tomanka ističe da je pogrešno Hrvatsku promatrati isključivo kao turističku destinaciju. „U posljednjih nekoliko godina Hrvatska se pretvorila u ekonomski stroj koji radi znatno bolje od većine Europe“, navodi se u tekstu, uz ocjenu da bi se i druge zemlje srednje Europe mogle inspirirati hrvatskim modelom razvoja.
Rast iznad prosjeka Europske unije
U analizi se navodi kako Hrvatska posljednje četiri godine kontinuirano nadmašuje prosjek rasta Europske unije. Prošle godine BDP je porastao za oko 3,2 posto, što je svrstava među brže rastuće ekonomije kontinenta. Istodobno, domaća startup scena dobiva sve veću pažnju, a pojedine tvrtke dosegnule su status takozvanih „jednoroga“.
Spominju se Infobip i Rimac Automobili, dok se matematička aplikacija Photomath približila tom statusu prije nego što ju je 2023. preuzeo Google. U tekstu se navodi i da Zagrebačka burza već godinama bilježi stabilan rast.
Euro i Schengen kao prekretnica
Češki Forbes naglašava da je Hrvatska nakon krize 2008. prošla dugu recesiju, a pravi oporavak uslijedio je tek nakon pandemije. Ključni momenti bili su ulazak u Schengen i uvođenje eura početkom 2023. godine.
Uklanjanje tečajnog rizika smanjilo je troškove poslovanja, posebno u turizmu, koji i dalje čini oko petine BDP-a – najveći udio u Europskoj uniji. Ukidanje graničnih kontrola dodatno je potaknulo „spontani turizam“, odnosno kratka putovanja bez planiranja, što je dalo snažan impuls gospodarstvu.
EU fondovi i infrastruktura kao temelj rasta
Autor ističe i važnost europskih fondova. Hrvatska je, prema navedenim podacima, tijekom članstva u EU primila oko 20 milijardi eura više nego što je uplatila u zajednički proračun. Velik dio sredstava usmjeren je u prometnu i energetsku infrastrukturu.
Kao primjer navodi se izgradnja Pelješkog mosta te snažno širenje mreže autocesta, koja je u ovom stoljeću narasla za oko tisuću kilometara. Time je Jadran postao lako dostupna destinacija za srednju Europu, što je generiralo desetke milijardi eura turističkih prihoda.
Tehnološki sektor i LNG Krk
U analizi se navodi i jačanje tehnološkog sektora, iako još uvijek ograničenog opsega. Uz to, Hrvatska dobiva sve važniju ulogu u energetskoj sigurnosti Europe zahvaljujući LNG terminalu na otoku Krku.
Terminal je pokrenut 2021. godine s kapacitetom od 2,9 milijardi kubičnih metara plina, a kasnije je povećan na 6,1 milijardu. Danas opskrbljuje ne samo Hrvatsku, već i Sloveniju, Mađarsku i Austriju, čime zemlja postaje važno regionalno energetsko čvorište.
Češki Forbes zaključuje da Hrvatska i dalje ovisi o turizmu, ali istodobno aktivno radi na diverzifikaciji gospodarstva kroz tehnologiju, energetiku i infrastrukturu – što je, prema njihovoj ocjeni, recept koji je zemlju pretvorio u „balkanskog tigra“.
