Analiza rezultata državne mature pokazuje da adresa i škola koju je učenik pohađao u Rijeci itekako mogu utjecati na ishod na kraju srednjoškolskog obrazovanja. Usporedba 19 riječkih osnovnih škola, temeljena na prosječnim ocjenama državne mature na višoj, A razini, otkriva izražene razlike među školama, ali i neke obrasce koji Rijeku izdvajaju od drugih velikih hrvatskih gradova. Opširnu analizu koju danas objavljujemo ustupio nam je portal studiraj.com.
Najdramatičniji primjer dolazi iz matematike. OŠ Trsat pala je u samo tri godine s prosječne ocjene 3.64 na 2.27, što je pad od čak 1.37 ocjena i najveći je zabilježeni pad u cijelom gradu. OŠ Zamet pala je za čitavu ocjenu, s 3.28 na 2.24, dok je OŠ Eugen Kumičić također doživjela gotovo jednako snažan pad, sa 3.11 na 2.12, odnosno za 0.99. Istodobno, dok većina škola bilježi ozbiljan pad, OŠ Srdoči gotovo da nije osjetila negativan trend. U istom razdoblju pala je tek s 2.94 na 2.92, odnosno za svega 0.02, i zadržala drugo mjesto u gradu.
Podaci obuhvaćaju osam školskih godina, od 2017./2018. do 2024./2025., a rang liste prikazuju posljednju godinu, 2024./2025. Karte se temelje na trogodišnjem prosjeku od 2022./2023. do 2024./2025., kako bi se dobila stabilnija slika, dok trendovi prikazuju svih osam godina. Svaki učenik koji je pisao maturu pripisan je osnovnoj školi u kojoj je završio osmi razred.
Rijeka u ovoj analizi ima 19 osnovnih škola. Razlika između najbolje i najgore škole u matematici u posljednjoj godini iznosi 1.00 ocjenu, što je manje nego u Splitu, gdje je ta razlika 1.17, i Zagrebu, gdje doseže 1.6. To znači da Rijeka ima manji raspon među školama nego dva najveća hrvatska grada, ali istodobno ima i druge, vrlo specifične probleme.
Riječki prosjek iz matematike iznosi 2.49 i praktički je jednak nacionalnom prosjeku od 2.50. Za treći najveći hrvatski grad to je iznenađujući rezultat. Split je na 2.71, a Zagreb na 2.65, što znači da oba grada značajno nadmašuju nacionalni prosjek. U hrvatskom jeziku Rijeka stoji još slabije: gradski prosjek je 2.57, dok je nacionalni 2.61. Jedino u engleskom jeziku Rijeka stoji solidno iznad hrvatskog prosjeka, s 3.77 naspram nacionalnih 3.70.
Izvor svih podataka je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, odnosno ŠER PowerBI, Školski e-Rudnik, a riječ je o ocjenama državne mature na A razini, grupiranima prema osnovnoj školi koju je učenik pohađao.
Ukupna slika: grad s jakim jugoistokom i slabim centrom
Kada se promatra ukupna prosječna ocjena mature po mjesnim odborima, koristeći trogodišnji prosjek svih obveznih predmeta, matematike, hrvatskog i engleskog, najpovoljnija slika vidi se u jugoistočnom dijelu grada. OŠ Vladimir Gortan s ukupnim prosjekom 3.24 i OŠ Nikola Tesla s 3.17 dominiraju područjima Vojaka i Školjića-Starog grada. Na zapadnoj strani grada OŠ Kantrida također stoji vrlo solidno s ukupnim prosjekom 3.15.
Na drugom kraju nalaze se OŠ Centar s ukupnim prosjekom 2.51 i OŠ Podmurvice s 2.58, koje čine najslabiji dio riječke karte. Taj podatak posebno je zanimljiv jer se razlikuje od obrazaca u Splitu i Zagrebu, gdje centar grada uglavnom ostvaruje bolje rezultate. U Rijeci je slika upravo suprotna: OŠ Centar nalazi se pri samom dnu.
Na kartama su školama označeni krugovi, a trokut označava područnu školu Orehovica, koja pripada OŠ Centar. Područja bez vlastite škole prikazana su interpolacijom susjednih škola.
Nijedna škola nije najbolja u svemu
Kada se usporede sva tri predmeta po školama, postaje jasno da u Rijeci ne postoji škola koja dominira u svim područjima. Nijedna nije među prvih pet u sva tri obvezna predmeta.
Najbliže tome dolazi OŠ Vladimir Gortan, koja je treća u matematici, treća u hrvatskom i četvrta u engleskom jeziku. OŠ Kantrida vodi u matematici i četvrta je u hrvatskom, ali je tek sedma u engleskom. OŠ Nikola Tesla također je konzistentno u gornjoj polovici u svim predmetima.
Na dnu se posebno izdvaja OŠ Centar, posljednja u matematici i hrvatskom jeziku. No pritom treba imati na umu da je riječ o maloj školi. U posljednjoj godini svega šest učenika iz te škole izašlo je na A razinu matematike, pa su njezini prosjeci znatno osjetljiviji na pojedinačne rezultate nego, primjerice, kod velikih škola poput OŠ Srdoči, gdje je na A razinu matematike izašlo 26 učenika.
Matematika: Pećine prve, Trsat u najvećem padu
U matematici, prema trogodišnjem prosjeku, najuspješnije zone grada čine OŠ Kantrida, OŠ Vladimir Gortan i OŠ Pećine, koje stvaraju svojevrsne zelene otoke na suprotnim stranama Rijeke. Najslabije rezultate bilježe centar grada i Podmurvice.
Kada se gleda samo školska godina 2024./2025., OŠ Pećine vodi s prosjekom 3.00 i jedina je škola u gradu koja je dosegla tu granicu. OŠ Srdoči su druge s 2.92, a OŠ Vladimir Gortan treća s 2.91. Na dnu su OŠ Centar i OŠ Podmurvice s okruglih 2.00.
Gradski prosjek iz matematike, kao što je već istaknuto, iznosi 2.49 i gotovo je identičan nacionalnom prosjeku od 2.50. To znači da Rijeka ne nadmašuje ostatak Hrvatske u matematici, što je u oštrom kontrastu sa Splitom, koji je na 2.71 i čak 0.21 iznad nacionalnog prosjeka.
Trendovi kroz osam godina dodatno pojačavaju dojam ozbiljnih razlika među školama. OŠ Trsat doživjela je najdramatičniji pad u cijelom gradu, sa 3.64 na 2.27, odnosno za 1.37. Taj pad veći je od bilo kojeg zabilježenog u Splitu, gdje rekord drži OŠ Trstenik s padom od 1.12. OŠ Zamet pala je s 3.28 na 2.24, odnosno za 1.00, a OŠ Eugen Kumičić sa 3.11 na 2.12, što je pad od 0.99.
Nacionalni pad od vrhunca iz 2021./2022. iznosi oko 0.60, što znači da su pojedine riječke škole padale gotovo dvostruko brže od nacionalnog prosjeka.
Na suprotnoj strani stoji OŠ Srdoči kao primjer izvanredne stabilnosti. Pad od samo 0.02, s 2.94 na 2.92, gotovo je zanemariv. OŠ Fran Franković također pokazuje veliku otpornost i pada tek s 2.80 na 2.75, odnosno za 0.05. OŠ Ivana Zajca jedina je škola koja je u matematici značajnije porasla, sa 2.33 na 2.55, što je rast od 0.21.
Posebnu priču predstavlja OŠ Pećine. Ta se škola odupire općem trendu pada, jer je u matematici pala samo 0.20, sa 3.20 na 3.00, i sada uvjerljivo vodi u gradu. No istodobno upravo ista škola u drugim predmetima pokazuje sasvim drukčiju sliku.
Hrvatski jezik: Kantrida prva, Pećine tek 15.
Raspored snaga u hrvatskom jeziku potpuno je drukčiji od matematike. Trogodišnji prosjek pokazuje kako OŠ Brajda, koja je tek 11. u matematici, ovdje izbija u sam vrh. S druge strane, OŠ Pećine, koja je prva u matematici, u hrvatskom je tek 15.
U školskoj godini 2024./2025. vodeća je OŠ Kantrida s prosjekom 2.88. Slijede OŠ Vladimir Gortan s 2.85 i OŠ Nikola Tesla s 2.83. Na dnu su OŠ Podmurvice s 2.27 i OŠ Eugen Kumičić s 2.34.
Riječki prosjek iz hrvatskog jezika iznosi 2.57, što je ispod nacionalnog prosjeka od 2.61. Time je Rijeka jedini od tri velika hrvatska grada koji u hrvatskom jeziku zaostaje za državnim prosjekom.
Trendovi u hrvatskom jeziku također su vrlo indikativni. OŠ Pećine bilježi najstrmiji pad u gradu, s 3.67 na 2.41, što je pad od čak 1.26. To znači da škola koja stabilno drži vrh u matematici u hrvatskom jeziku doživljava pravi kolaps. OŠ Trsat također bilježi snažan pad, s minus 1.18, što pokazuje da pad Trsata nije ograničen samo na jedan predmet, nego je riječ o širem, sistemskom problemu. OŠ Vežica pala je za čitavu ocjenu, s 3.50 na 2.47.
S druge strane, OŠ Nikola Tesla pokazuje relativnu stabilnost, s padom sa 3.03 na 2.83, odnosno za 0.20. OŠ Škurinje pale su tek minimalno, s 2.77 na 2.53, što je minus 0.24.
Engleski jezik: Brajda na vrhu, razlike najmanje
U engleskom jeziku slika je najujednačenija od sva tri obvezna predmeta. Razlika između najbolje i najgore škole gotovo je upola manja nego u matematici, što govori da su školske razlike u ovom predmetu manje izražene.
U posljednjoj godini OŠ Brajda vodi s čistom četvorkom, odnosno prosjekom 4.00. Slijede OŠ Vladimir Gortan s 3.97 i OŠ Kozala s 3.92. Na dnu su OŠ Pehlin s 3.41 i OŠ Pećine s 3.42. Zanimljivo je da je upravo OŠ Pećine, najbolja u matematici, među najslabijima u engleskom jeziku.
Gradski prosjek iz engleskog iznosi 3.77, što je iznad nacionalnog prosjeka od 3.70. To je jedini predmet u kojem Rijeka kao grad stoji uvjerljivo bolje od državnog prosjeka.
Trendovi pokazuju da je OŠ Brajda ostvarila najveći rast u engleskom jeziku, s 3.50 na 4.00, što je porast od 0.50. To je ujedno jedina škola u gradu s tako velikim rastom u bilo kojem predmetu.
Najgori pad bilježi OŠ Pećine, i to minus 0.92. Tako ista škola koja stabilno drži vrh u matematici istodobno bilježi ozbiljno urušavanje u jezicima: u hrvatskom minus 1.26, a u engleskom minus 0.92. Velike padove u engleskom bilježe i OŠ Pehlin s minus 0.71, OŠ Eugen Kumičić s minus 0.68 te OŠ Vežica s minus 0.67.
Talijanske dvojezične škole: male, ali vrlo jake u engleskom
Rijeka je jedini veći hrvatski grad koji ima čak četiri talijanske dvojezične osnovne škole: OŠ Gelsi, OŠ Belvedere, OŠ Dolac i OŠ San Nicolò. Te škole izdvojene su u zasebnu sekciju jer su, kao škole talijanske nacionalne manjine, znatno manje od ostalih riječkih škola. Godišnje na maturu A razine iz njih izlazi tek od 2 do 11 učenika po školi.
Zbog tako malih uzoraka njihovi su prosjeci izrazito osjetljivi na pojedinačne rezultate. Jedan učenik s jedinicom ili peticom može pomaknuti prosjek za pola ocjene, pa ih zbog toga nije metodološki pouzdano uspoređivati s ostalim školama u rang listama i grafovima.
Unatoč tome, kroz godine se vidi konzistentan obrazac: talijanske škole izrazito su jake u engleskom jeziku. U posljednjoj godini OŠ Gelsi ima prosjek 4.50, OŠ Belvedere 4.30, OŠ Dolac 4.23, a OŠ San Nicolò 4.08. Za usporedbu, najbolja netalijanska škola, OŠ Brajda, ima 4.00. Objašnjenje je logično: učenici koji od prvog razreda rade na dva jezika razvijaju snažnije jezične kompetencije koje se očito prenose i na treći jezik.
U matematici je situacija obrnuta. Talijanske škole tu imaju slabije rezultate, s prosjecima od 2.00 do 2.50. No zbog malog broja učenika teško je reći radi li se o stvarnom obrascu ili samo o statističkom šumu.
Rijeka ima manje razlike nego Zagreb i Split, ali i svoj poseban problem
Zaključno, Rijeka sa svojih 19 osnovnih škola pokazuje manje međusobne razlike nego Split i okolica, koji imaju 31 školu, ili Zagreb sa 114 škola. Raspon od 1.00 ocjene u matematici manji je od splitskih 1.17 i zagrebačkih 1.6.
No to ne znači da je riječki sustav bez problema. Naprotiv, Rijeka ima svoj specifični izazov. Gradski prosjek iz matematike od 2.49 i hrvatskog jezika od 2.57 ne nadmašuje nacionalni prosjek. Split i Zagreb to uspijevaju u svim predmetima. Dodatno, za razliku od Zagreba i Splita, gdje centar grada uglavnom postiže bolje rezultate, u Rijeci je upravo gradski centar pri samom dnu.
Trendovi potvrđuju i širi nacionalni obrazac općeg pada nakon 2021./2022., ali uz velike razlike u brzini tog pada. OŠ Trsat, s minus 1.37 u matematici, i OŠ Pećine, s minus 1.26 u hrvatskom, spadaju među najdramatičnije slučajeve. Istodobno OŠ Srdoči, s minus 0.02 u matematici, i OŠ Fran Franković, s minus 0.05, pokazuju da je moguće ostati gotovo potpuno stabilan i u razdoblju općeg pada.
Zašto neke škole padaju za 1.37, a druge za 0.02, pitanje je koje nadilazi puku statistiku. To je tema koja zaslužuje ozbiljno istraživanje, jer iza tih brojki nisu samo rang liste, nego i djeca, kvartovi, škole i razlike koje se s vremenom mogu samo produbljivati.
