Državljanin Bosne i Hercegovine Selver Hrustić, koji se borio na strani Rusije, po prvi je put javno ispričao kako je završio u ruskoj vojsci, kroz kakve je uvjete prolazio na bojištu te kako je na kraju zarobljen u Ukrajini. Njegovu ispovijest objavio je istraživački portal Detektor.ba.
Hrustić se trenutačno nalazi u ukrajinskom zatvoru, a otkrio je da se ruskoj vojsci pridružio nadajući se da će tako riješiti pravne probleme koje je imao u Njemačkoj i BiH.
„Proces za dobivanje azila u Njemačkoj nikako nije završavao. Nisam se pridružio zbog same borbe, nego da se izborim za svoja prava“, rekao je.
Prvi javno poznati slučaj državljanina BiH u zarobljeništvu
Njegov slučaj postao je poznat sredinom siječnja kada je ukrajinski medij United24 Media objavio njegovu prvu ispovijest. Riječ je o prvom javno potvrđenom državljaninu BiH koji je nakon borbi na ruskoj strani završio u ukrajinskom zarobljeništvu.
Hrustić je otkrio da je još 2022. boravio u Moskvi te pokušao stupiti u kontakt s organizacijama koje regrutiraju dragovoljce s Balkana. U jednom trenutku povezao se i sa Dejan Berićem, jednim od najpoznatijih srpskih boraca u ruskoj vojsci.
„Govorio je da sve ide po zakonu i preko Ministarstva obrane. Upozoravao me da rat nije igra i da je izuzetno opasan“, ispričao je Hrustić.
Sumnje ruskih službi i put u vojsku
Zanimljivo je da su ga ruske sigurnosne službe, uključujući Federal Security Service of Russia (FSB), u jednom razdoblju sumnjičile da radi za NATO zbog njegovih ranijih poslova u Europi.
Unatoč tome, u rujnu 2025. ponovno je došao u Moskvu, gdje je prošao administrativnu proceduru – od dobivanja osobnog broja, bankovnog računa i prijevoda dokumenata, do boravka u vojnom centru Avangard. Nakon provjera potpisao je ugovor i službeno postao vojnik.
“Šalju ljude u smrt bez imalo suosjećanja”
Na bojištu se borio u području Kupjansk-Uzlovija u istočnoj Ukrajini, gdje je i zarobljen. Kaže da je realnost rata potpuno drugačija od onoga što se prikazuje na društvenim mrežama.
„Devedeset posto ljudi se želi vratiti. Kad dođu na bojište, shvate da to nije ono što su očekivali“, rekao je.
Posebno je kritizirao odnos zapovjednika prema dragovoljcima.
„Ne smatraju nas svojima. Šalju ljude u smrt, uvijek istim rutama gdje nas dronovi pogađaju na istim mjestima. Nikad ne mijenjaju plan“, ispričao je.
Dodao je i da su uvjeti bili očajni – posebno nedostatak pitke vode i osnovnih higijenskih uvjeta.
Stotine boraca s Balkana na ruskoj strani
Prema podacima ukrajinskog centra za ratne zarobljenike, oko 200 ljudi s Balkana sudjeluje u borbama na ruskoj strani. Većinom je riječ o državljanima Srbije te manjem broju iz BiH.
Hrustić je istaknuo da se nikada ne bi vratio u Rusiju jer bi, kako kaže, ponovno završio na bojištu.
Reakcije u BiH
U Bosni i Hercegovini slučaj je pokrenuo i službene provjere. Odsjek za terorizam Tužiteljstva BiH zatražio je da State Investigation and Protection Agency (SIPA) provjeri sve navode.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da su informacije koje dolaze iz Ukrajine zasad šture te najavio razgovor s Hrustićevim ocem.
