Gusti crni dim koji se ovih dana nadvio nad riječkom lukom ponovno je otvorio pitanje stvarnog utjecaja lučkog prometa na zdravlje građana i kvalitetu zraka u gradu. Udruga PIO objavila je fotografije i videosnimke na kojima se jasno vidi snažno ispuštanje tamnog dima s kontejnerskog broda CMA CGM Antigone, ali i s lučkih dizalica na terminalu Brajdica.
Iako se radi o brodu iz flote kompanije CMA CGM koja javno promovira tranziciju prema „zelenijem“ pomorskom prometu, prizori iz riječke luke pokazuju da u praksi emisije i dalje mogu biti itekako vidljive – i osjetne.
Zašto i „zeleni“ brodovi ispuštaju crni dim?
Prema objašnjenju koje je objavila udruga PIO, crni dim s modernih brodova najčešće se pojavljuje tijekom specifičnih operativnih procesa u luci. Iako je riječ o plovilu koje koristi metanol kao alternativno gorivo, u mirovanju se često aktiviraju pomoćni motori ili kotlovi na konvencionalno gorivo.
Najčešći razlozi pojave gustog dima uključuju prebacivanje između različitih vrsta goriva, naglo povećanje opterećenja generatora zbog rada lučke opreme te takozvano „ispuhivanje“ čađe nakupljene u ispušnim sustavima motora. U svim tim situacijama dolazi do nepotpunog izgaranja goriva – što se vizualno očituje kao crni dim.
Dim ne ostaje u luci – ide prema gradu
Posebno zabrinjava činjenica da se onečišćenje ne zadržava unutar lučkog prostora. Kada puše jugo, čestice dima prirodno se prenose prema gradskim kvartovima, uključujući Strossmayerovu ulicu i padine Bulevarda.
Topli ispušni plinovi dižu se uvis i nailaze na svojevrsnu „barijeru“ zgrada i uzvišenja, gdje se potom zadržavaju iznad naseljenih područja. Drugim riječima – ono što se dogodi u luci vrlo brzo postaje problem cijelog grada.
Zdravstvene posljedice nisu zanemarive
Crni dim sadrži fine lebdeće čestice PM2.5 i PM10, dušikove okside i niz drugih štetnih spojeva. Te čestice mogu prodrijeti duboko u pluća, a dio njih ulazi i u krvotok. Posljedice uključuju pogoršanje astme, bronhitisa i kronične opstruktivne plućne bolesti, povećan rizik od srčanih i krvožilnih problema te, kod dugotrajnog izlaganja, veću vjerojatnost razvoja raka pluća.
Najugroženiji su djeca, starije osobe, trudnice i kronični bolesnici – upravo oni koji već sada najteže podnose lošiju kvalitetu zraka.
Luka kao „zelena zona“ samo na papiru?
Posebno iritira činjenica da se ovakve emisije događaju dok brod miruje u luci – prostoru u kojem bi onečišćenje trebalo biti svedeno na minimum. Umjesto toga, gusti dim vidljiv je golim okom, a mirisi ispušnih plinova često se osjete i izvan lučkog područja.
Udruga PIO upozorava da se ovdje ne radi o teoriji, planovima i strategijama dekarbonizacije, već o realnoj praksi na terenu koja izravno utječe na zdravlje građana Rijeke.
Ako se ozbiljno govori o tranziciji prema čišćem prometu i „zelenim lukama“, poručuju iz udruge, ovakve situacije ne smiju se relativizirati niti prešućivati. U suprotnom, cijenu tehnoloških kompromisa i sporih promjena nastavit će plaćati – stanovnici grada.
