Home Biznis Cuccurin: Vrijeme je za ukidanje monopola moći

Cuccurin: Vrijeme je za ukidanje monopola moći

1020
0

U “Glasu Istre” od petka 5. studenog objavljen je intervju s čelnikom Ladonje Plinijom Cuccurinom, u kojem on govori o razlozima osnivanja stranke i njenim programskim osnovama, progovorio je i o tužbi protiv IDS-ovaca, najavljenoj Županijskoj strategiji i motivima svojeg ulaska u politiku. Cjeloviti razgovor kojeg je Selvina Benić vodila s Plinijom Cuccurinom pročitajte u nastavku zajedno s djelovima koji nisu objavljeni.

Zašto su vam mrske riječi “politika” i “politička stranka”?

– Prejako je reći da su mi mrske. One danas predstavljaju korupciju, kriminal, nečasne radnje, a ne nešto pozitivno. Došlo je vrijeme kada treba drugačijim načinom razmišljanja i ponašanja vratiti smisao i čast politici. Počeo sam se baviti politikom jer želim vratiti pojmu politike smisao služenja građanima.

Udruga i politička stranka nisu komplementarne. Kakav će biti odnos udruge Ladonja i političke stranke Ladonja? Gdje će prestajati jedno, a počinjati drugo? Hoće li to zbunjivati građane?

– Kroz udrugu Ladonja promičemo i ostvarujemo interese građana djelovanjem od dolje prema gore. Ljudi su prepoznali mogućnost da sami osmišljavaju i stvaraju projekte i da sami doprinose da se ti projekti ostvare. Udruga je bila logistička potpora nezavisnim listama za nastup na lokalnim izborima.

Zakonska regulativa nam je nametnula osnivanje stranke. Za pojavljivanje na širem prostoru nam treba zajednički identitet. Zakon nam ne dozvoljava da se kao udruga Ladonja pojavimo na glasačkom listiću.

Udruga je nastala kao izraz želje da se zajedničko djelovanje više nezavisnih lista iz više općina i gradova objedini. Politička stranka će biti samo drugačiji način da ta načela provodimo na širem području.

Je li politička stranka nužno zlo?

– Želimo koristiti političku stranku kao sredstvo za artikuliranje interesa građana, neposrednije i kvalitetnije nego što to rade postojeće političke stranke.

Na koje biračko tijelo računa stranka Ladonja? Znam da ne volite podjele na desnicu, ljevicu ili centar, ali negdje ćete se morati pozicionirati.

– Računamo na sve one građane kojima je dosta podjele na lijeve i desne, koji smatraju da su te podjele uvelike prevladane i da ideologija ne čini čovjeka niti da se može živjeti od ideologije. Došlo je vrijeme da građani dobiju veću i značajniju ulogu u odlučivanju o vlastitoj sudbini i da budu više nego do sada uključeni u donošenje odluka kako na nacionalnoj, tako i na regionalnoj i lokalnoj razini.

Došlo je vrijeme za ukidanje monopola moći, kako s Markova trga, tako i sa svih onih adresa na kojima obitavaju političke elite. Želimo rješavati praktične probleme suvremenog čovjeka i građanina, okupiti ljude i zainteresirati ih da zajedno ostvarimo konkretne stvari koje će naš život učiniti boljim i kvalitetnijim, a budućnost naše djece i unuka sigurnijom.

Na kojim će se programskim osnovama stranka temeljiti?

– Što se tiče programskih osnova, želimo graditi slobodno, odgovorno i pravedno društvo u kojem svaki pojedinac, bez obzira na dob, podrijetlo ili spol, ima jednaku priliku za uspjeh. Samo o njegovom talentu i ambiciji ovisi hoće li tu priliku iskoristiti ili ne. Zalažemo se za tržišno gospodarstvo s naglašenom socijalnom komponentom.

Naš je cilj od početka uključivati građane u pokretanje, stvaranje i provedbu projekata. O tome se i sada radi. Osnivanje političke stranke je projekt kojim nastavljamo dosadašnje djelovanje. Zajedno s građanima ćemo pripremiti programsku deklaraciju za nastup na parlamentarnim izborima. Što se tiče podjele na geografskoj političkoj sceni, zalagat ćemo se za ono za što se zalaže Ladonja.

Što je s decentralizacijom?

– Zalažemo se za decentralizaciju, ali za stvarnu, a ne za deklarativnu. Ona se mora manifestirati kroz prenošenje poslova i sredstava ne samo do razine regije nego i niže. Treba razmisliti o tome koja sredstva možemo imati na raspolaganju, ali i koje obveze. Važno je i međusobno povezivanje više jedinica lokalne samouprave u obavljanju zajedničkih poslova. Treba razgovarati o uštedama, racionalizacijama, boljoj efikasnosti. Treba voditi računa i o planiranju razvoja i zapošljavanju.

Treba li ukinuti županije i ima li previše gradova i općina?

– Županije ne treba ukinuti, ali treba razmišljati o smanjenju njihovog broja kao i broja gradova i općina. Kriteriji za to bi trebali biti transparentni i prvenstveno moraju voditi računa o ekonomskoj održivosti i povijesnom nasljeđu, dok broj stanovnika ne smatram ključnim. Uz malo volje vrlo brzo se mogu napraviti jasan pregled stanja i preporuke.

Slijedi izrada Županijske razvojne strategije. Treba li ulagati u industriju, energetiku, turizam ili nešto drugo? U čemu vidite budućnost Istre?

– Razvoj Istre se treba temeljiti na održivosti vodeći računa o resursima s kojima raspolažemo od onih prirodnih do ljudskih potencijala. U Istri je stvorena solidna industrijska baza s brodogradištem i drugim tvrtkama koje imaju desetljeća tradicije. Naglasak treba biti i na energetici kao i na djelatnostima koje nisu sezonskog karaktera. Istra ima puno mladih školovanih kadrova, ali ne za spremačice i vrtlare.

Turizam mora biti održiv uz očuvanje prirodnih resursa s postojećim ljudskim potencijalima. Svako ulaganje, svaki zdrav i održivi ulazak u poduzetništvo ćemo podržati, a treba i smanjiti prepreke te stvoriti jednake i pravedne uvjete za sve pojedince koji su spremni preuzeti rizik poduzetništva.

Je li svibanjski bojkot Županijske skupštine donio rezultate?

-To je bio principijelan potez. Nažalost, za to smo se morali odlučiti da nametnemo raspravu o nekim točkama dnevnog reda.
Na kraju smo tom drastičnom mjerom to i uspjeli ostvariti. Više sam tužan nego zadovoljan što smo se morali poslužiti takvim sredstvom kako bi pozicija pokazala spremnost na suradnju.

U kampanji za župana ste se zalagali za ograničenje na dva mandata. Zašto to kao županijski vijećnik niste predložili?

– I dalje se zalažem za to. Neki tu ideju okreću i optužuju me da mandat župana želim ograničiti jer sam izgubio bitku za župana. Za dvije godine ću vjerojatno biti u drugoj poziciji pa će se to i sprovesti. Mandat treba ograničiti jer vidimo koliko je štetno kada netko predugo monopolizira političku vlast.

Je li tužba zbog klevete protiv IDS-ovaca Poropat i Chiavalona dobar potez? Jeste li tražili naknadu štete? Što ćete s tim novcem ako ga dobijete?

-Tužba je jedini razuman potez. Klevete i plasiranje laži moraju biti sankcionirani i to nakon što mi se nisu ispričali. U kampanji za lokalne izbore me se temeljito i sustavno omalovažavalo, vrijeđalo i klevetalo na što nisam reagirao, s sada vidim da to nije bilo dobro. Nakon ovih izjava ljudi me zovu i pitaju zašto ne reagiram. Zašto bih ja morao objašnjavati ordinarne laži i objašnjavati da se nešto nije dogodilo prije 14 godina? Neka oni koji su to kazali, pred nizom svjedoka, istinitost tih navoda dokažu na sudu. Zato sam podnio tužbu za klevetu. Nisam tražio nikakvu novčanu naknadu.

Izjavili ste da se zalažete za promjene u Istri i da do njih može doći kroz saborski rad. Kako?

– Glas za Ladonju na parlamentarnim izborima je glas za Ladonju na regionalnim izborima. Kad bi Ladonja imala predstavnike u Saboru mnogo jasnije i bolje bi mogla predstaviti naše programe i zahtjeve i na sljedećim regionalnim izborima. Uz to, naši primjeri iz prakse su dobri i uvjeren sam da ima dosta lokalnih sredina koje bi rado prihvatile takav model. Da se za te pozitivne primjere čuje trebate biti prisutni na nacionalnoj razini.

Jesu li Ladonju su parlamentarni izbori neka vrsta probe za naredne regionalne izbore?

– Ako želimo drukčije sutra u našoj regiji onda treba dati Ladonji glas na parlamentarnim izborima.

Teško da jedan ili dva zastupnika mogu puno učiniti. Tko vam je bliži HDZ ili Kukuriku koalicija? Hoćete li se ponašati kao HSU i manjine?

– Govorite u terminima ovog političkog trenutka. Veliko je pitanje kakav će biti sastav parlamenta. Ne isključujem mogućnost da u njemu sjedi puno novih ljudi s novim idejama koji nisu pripadnici sadašnje pozicije i opozicije. Pitanje o tome uz koga ćemo se svrstati je preuranjeno. Tek smo iskazali namjeru da idemo na parlamentarne izbore s koalicijskom listom s našim partnerima dok još trebamo usuglasiti izborni program i projekte koji će biti njegov sastavni dio.
Imamo drukčiji pristup, jer na našoj će izbornoj listi, na bazi zajednički izrađenog programa, biti građani koji će se htjeti kandidirati dok će mjesto na listi ovisiti o tome koliko glasova dobiju u konzultacijskom dijalogu s građanima prije izbora.

Odnosi li se to samo na 8. izbornu jedincu?

-Za sada govorimo o 8. izbornoj jedinici. Do izbora ima još godinu dana.

Ako na parlamentarnim izborima osvojite dovoljno glasova hoćete li Vi biti saborski zastupnik?

– Bit će oni koji budu na vrhu liste.

Pretpostavljam da ćete to biti Vi?

– To je nešto što se možda očekuje i smatra razlogom osnivanja stranke. Ponavljam da je dogovoreno s listama s Kvarnera da će osobe koje budu na koalicijskoj listi proći konzultacijski dijalog s građanima kroz predizbore.

Razmišljate li o tome da se kandidirate?

– Da, razmišljam o tome da se kandidiram.

Jeste li spremni biti na plaći saborskog zastupnika?

– Podsjećam na svoju izjavu da u slučaju izbora za župana prvu godinu mandata ne bih primao plaću, a da bi za dalje ona ovisila o tome kako će građani ocjenjivati moj rad. Isto načelo vrijedilo bi u slučaju mog ulaska u Hrvatski sabor.

U svijetu je normalno da se netko tko se dokazao na poslu počne baviti politikom, ali u Hrvatskoj nije. Zašto se bavite politikom?

– Želim pomoći u rješavanju problema razvoja i stvaranju uvjeta za bolje danas i sigurnije sutra. Nisam salonski kritičar svega oko nas, već smatram da je znanje i iskustvo stečeno uprofesionalnoj karijeri potrebno prenijeti na druge i iskoristiti ih za opći boljitak. Pogotovo što nisam opterećen egzistencijalnim problemima.

Smatram svojom moralnom obvezom uključiti se tamo gdje znam da mogu ponuditi bolja i kvalitetnija rješenja. Hrvatska politička scena treba vrijedne ljude, novu krv.

Mediji utječu na foriranje javnog mišljenja

U autorizirani intervju koji je čelnik Ladonje dao “Glasu Istre”, kako rekoše zbog nedostaka prostora nije stalo ovo pitanje i odgovor.

Mogu li i koliko mediji nekoga “pogurati” ili “pokopati”?

– Mediji dosta utječu na formiranje javnog mišljenja. Nakon godinu i nešto dana sada je vidljivo u kojoj su mjeri mediji utjecali na rezultate lokalnih izbora. Što se tiče Ladonje mediji su imali veliki utjecaj jer nezavisnim kandidatima nije bio omogućen jednak pristup medijima pa time niti javnosti, građanima. Bilo je i drugih “igara” kako bi se postigao bolji tretman u medijima pa i u Glasu Istre. Građani mogu sami prosuditi je li financijska pomoć od istarskih javnih poduzeća, na čijem čelu se nalaze članovi i ljudi blisko povezani s vladajućom strankom, i to baš u vrijeme izbora imala učinka na rezultate izbora.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here